Bajka nadomak Sarajeva

I. Malešević

 

Veći broj malih ostrva povezanih mostovima koji se protežu preko potočića, labudovi, aleja kestena i platana starih preko 100 godina i fijakeri upotpunjavaju bajkovitu priču koja već dugi niz godina traje nedaleko od Sarajeva

 

U neposrednoj blizini Ilidže, u podnožju planine Igman, na 15- ak kilometara od centra Sarajeva, nalazi se pravi mali prirodni raj i jedno od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine – izvorište rijeke Bosne, poznatije kao Vrelo Bosne. Rijeka Bosna, koja se u rimsko doba zvala Basana te istoričari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna, duga je 273 kilometra, a izvire iz nekoliko kraških izvora na oko 500 metara nadmorske visine. Pored Neretve i Vrbasa najznačajnija je te najduža rijeka koja i izvire i uvire u BiH. Od svog izvorišta dalje teče prema sjeveru, prolazeći kroz kompleks Vrelo Bosne. Na površini od 603 hektara, koliko zauzima ovaj kompleks, smješteno je više malih ostrva obraslih zelenilom i povezanih mostovima, igralište za djecu, restorani i nadaleko poznati fijakeri. Vrelo Bosne godinama je popularna i tražena destinacija, a malo koji posjetilac i turista koji dođe u Sarajevo propusti da obiđe i ovaj prirodni raj. Do samog Vrela se dolazi kroz tri i po kilometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova, koja je zatvorena za motorni saobraćaj. Zbog toga, aleja je pogodna i za fizičke aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla. Oni koji ipak više vole tradicionalna prijevozna sredstva, mogu iznajmiti fijakere da ih duž predivne aleje dovedu do samog izvorišta i uređenog sarajevskog izletišta.

Odmor u prirodi

Vrelo Bosne se oduvijek smatralo najljepšim dijelom Sarajeva te sve veći broj turista dolazi vidjeti ovo područje, a stanovnici Sarajeva slobodne trenutke rado koriste da svoj mir pronađu na svom omiljenom izletištu. Prizori koje nudi Vrelo Bosne postaće vam nezaboravne uspomene, a žubor vode i šum prirode pružiće vam željeni mir i odmor. Za one koji vole odmor i uživanje u netaknutoj prirodi obezbijeđena su mjesta za izlet, igralište za najmlađe, klupe za odmor od dugotrajnih šetnji te natkrivena odmarališta koja pružaju hlad i zaštitu od kiše.

Područje na kom izvire rijeka Bosna je i stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mogu se ovdje naći listopadne vrste joha, grab, hrast lužnjak, hrast kitnjak, jasen, oko 500 vrsta zeljastih biljaka (ljubičica, maslačak, kopitnjak, jaglac), nekoliko stotina ljekovitih biljaka (bagrem, majčina dušica, iva, metvica) te preko 20 vrsta gljiva. Registrovano je i oko 19 vrsta sisara, a među njima su kuna bjelica, zec, vjeverica, lasica. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke, koja se svježe ulovljena priprema u restoranu koji se nalazi u centralnom dijelu izletišta. Cijeli ovaj prostor bio je pod zaštitom još od 1954. godine, a 2006. je proglašeno Spomenikom prirode. Nedaleko od Vrela Bosne nalazi se i jedan od najvećih termalnih kompleksa u ovom dijelu Evrope – Termalna rivijera Ilidža, koja se prostire na površini od oko 15 hektara i nudi opuštanje i aktivan odmor na unutrašnjim i vanjskim bazenima.

Bajkovit prizor

Ako ste u dobroj fizičkoj kondiciji, preporučujemo vam laganu šetnju alejom. Ovo atraktivno šetalište, poznato kao Velika aleja, formirano je još za vrijeme austrougarske vladavine. Okruženo je sa oko 3.000 stabala kestena i platana zasađenih u 2 reda i starih više od 100 godina. Krošnje drveća duž cijele aleje pružaju hlad i svježinu i tokom najtoplijih ljetnih dana, a nešto nižim temperaturama doprinosi i blizina planine Igman, pa je ova destinacija idealna za bijeg od visokih ljetnih vrućina.

Ako ipak želite osjetiti dašak istorije, fijaker će se pobrinuti da vam ostvari želju i da doživite nezaboravno iskustvo. Fijakeri su glavna turistička atrakcija, ali i simbol Vrela Bosne i saobraćaju u ovom dijelu Sarajeva još od doba Austrougarske, tačnije od 1895. godine. Cijela ova priča ne bi bila potpuna bez još jednog simbola izvorišta rijeke Bosne – labudova, koji upotpunjuju bajkoviti prizor. O bogatoj istoriji ovog kraja svjedoče i arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Plandištu, austrougarske vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži.

Koliko je ovo područje interesantno svjedoči i podatak da je tokom 2016. godine Vrelo Bosne posjetilo preko 190.000 posjetilaca.

 

Most sa sedam lukova

Nedaleko od Vrela Bosne nalazi se i Rimski most, jedan od 4 sačuv ana stara kamena mosta na području Sarajeva. Ostala tri sačuvana kamena mosta su: Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozja ćuprija. Iako nosi ime Rimski most, smatra se da potiče iz otomanskog perioda, a naziv Rimski je dobio jer su prilikom gradnje korišteni dijelovi ostataka obližnjih rimskih nadgrobnih ploča i, kako se vjeruje, izgrađen je na temeljima ranijeg rimskog mosta. Rimski most je jedna od istorijskih znamenitosti ovog područja, iako se o njegovoj istoriji malo zna. Prvi put se spominje u 16. vijeku, kada je o njemu pisao mletački poslanik Katarin Zeno, opisavši ga da kao „kameni most na rijeci Bosni koji ima sedam lukova”.

Neolitsko naselje

Butmir Nedaleko od Vrela Bosne, na području opštine Ilidža, nalazi se najveće neolitsko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema dostupnim podacima, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije nove ere. Neolitsko naselje otkriveno je 1893. godine, prilikom gradnje Poljoprivredne stanice u Butmiru, smještenom na obalama rijeke Željeznice. Danas je ovo jedno od najznačajnijih lokaliteta u BiH i šire koje se i dalje istražuje, ali je i dokaz da je ova zemlja bila među prvim naseljenim zemljama u Evropi.