Da li vam nedostaje sunčev vitamin?

Autor: Mr ph J. Nešović

Ljekari preporučuju između 400 i 800 internacionalnih jedinica (IJ) vitamina D dnevno, kako bi se zadovoljile potrebe organizma

Vitamin D (ili od milja zvan “sunčev vitamin”) koriste djeca, odrasli kao i starije osobe, jer ono što tradicionalno o njemu znamo je da je dobar za kosti. Ali ovo je tek početak! Naime, vitamin D ima mnogo veći uticaj na naše zdravlje. Stotine aktuelnih medicinskih studija pokazuju kako vitamin D ima veoma veliki potencijal u zaštiti organizma od bolesti novog doba kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija i dr.

Vitamin D je otkriven početkom 20. veka prilikom istraživanja rahitisa –  metaboličke bolesti kostiju koju karakterišu zaostajanje u rastu i deformacija dugih kostiju, a koja je uzrokovana nedostatkom kalcija, fosfora i vitamina D.

Najveći izvor vitamina D je sunčeva svetlost i to UVB zračenje talasne dužine od 290 do 320 nm. Tako proizveden vitamin D se zadržava u organizmu barem dva puta duže od onog unesenog oralno. Faktori koji utiču na sintezu vitamina D u koži su:

  • godišnje doba,
  • doba dana,
  • oblačnost,
  • smog,
  • količina melanina u koži,
  • korištenje kreme za sunčanje,
  • pokrivenost odjećom.

Prirodni izvori vitamina D su ulje jetre bakalara, riba (srdela, losos, tuna, bakalar, haringa), goveđa jetra, maslac, žumance, žitarice, sirevi, pečurke, mlijeko i mliječni proizvodi.  Plava riba sadrži veće količine vitamina D.

Vitamin D lako oksidira kada je izložen svjetlu i toploti, pa prilikom obrade hrane na visokim temperaturama, dio se gubi. Zato je bitno čuvati namirnice bogate vitaminom D u frižideru i dalje od izvora svjetlosti.

Najveći dio vitamina D se stvara u koži iz provitamina D, 7-dehidroholesterola, djelovanjem UVB zračenja odgovarajuće talasne dužine.

Pri izlaganju suncu u toku ljeta, kada je količina UVB zračenja visoka, za samo 15 minuta, sintetišu se dovoljne količine vitamina D3. U mnogo manjoj mjeri vitamin D se unosi kao vitamin D2 putem hrane, ali ova količina nikada ne može zadovoljiti optimalne dnevne potrebe organizma za vitaminom D.

Zbog čega nam je potrebno „više“ vitamina D

Da bi dali precizan odgovor na ovo pitanje, moramo u daleku historiju. Ljudska zajednica je nastala u vrijeme paleolita, prije 2 miliona godina i to na području centralne Afrike. Naši preci iz paleolita su bili izloženi intenzivnom UV zračenju pa je njihova genetička karta oblikovana prema toj količini vitamina D. Također pračovjek se hranio pretežno mesom… Ovakav način života je trajao hiljadama godina i geni u ćelijama, koji su se prvobitno tako prilagodili, se veoma teško mijenjaju.

Kako se ljudska zajednica širila prema sjeveru, na podneblja gdje ima manje sunca nego u Africi, i promjenom načina ishrane (upotrebom mlijeka od pripitomljenih životinja i žitarica), počinju i problemi sa nedostatkom vitamina D.

Koliko nam je vitamina D potrebno?

Ljekari preporučuju između 400 i 800 internacionalnih jedinica (IJ) vitamina D dnevno, kako bi se zadovoljile potrebe organizma, ali kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći.