Pravilna upotreba za optimalne rezultate

 

Često se susrećemo sa preporukama za pojačan unos vitamina, a rijetko se govori o opravdanosti tog unosa, o kvalitetu sirovina, dozama i porijeklu aktivne supstance.

 

Autor: Mr ph D. Goljić

 

Vitamin C (askorbinska kiselina) jeste esencijalna supstanca za osnovne biohemijske procese u ljudskom organizmu. Neophodan je za sintezu proteina, kolagena, l-karnitina i neurotransmitera. Moćan je antioksidans, te učestvuje u obnavljanju ćelija kože i krvnih sudova, a neophodan je i za metabolizam hemoglobina i apsorpciju nehemskog željeza iz crijeva.

S obzirom na to da igra vitalnu ulogu u životnim funkcijama svih živih bića, bogato se nalazi u biljnom i životinjskom svijetu. Dobar izvor vitamina C su citrusi, crvena i zelena paprika, paradajz, krompir, bobičasto voće i zeleno povrće.

 

Veći unos, manje iskorištenje

Ljudski organizam ne proizvodi vitamin C, već ga samo metaboliše, te je neophodno uzimanje kroz hranu ili dijetetske suplemente. Organizam konstantno reguliše koncentraciju vitamina C u krvi i tkivima i predoziranje je veoma rijetko. Najveće koncentracije tijelo zadržava u bijelim krvnim zrncima, očima, nadbubrežnim žlijezdama, hipofizi i kori velikog mozga. Sa povećanjem unosa dolazi do smanjene apsorpcije i povećanog izlučivanja. Uzimanjem doza od 30 do 180 mg dnevno, organizam iskoristi do 90% ovog vitamina, dok se sa povećanjem unosa do 1000 mg dnevno apsorpcija smanjuje na 50%.

Potrebe za povećanjem unosa vitamina C rastu u slučaju iscrpljenosti organizma. Postoje klinički podaci koji svjedoče o koristi uzimanja vitamina C kod prevencije kancera, kardiovaskularnih oboljenja, staračke makularne degeneracije i katarakte, zatim kao prevencija prehlade, poboljšanje zarastanja rana i za bolju kontrolu krvnog pritiska.

 

Nedostatak u organizmu

Nedostatak ovog vitamina dovodi do oboljenja koje se zove skorbut. Ono je danas veoma rijetko zbog izobilja vitamina C u hrani i suplementima. Primarni simptomi skorbuta su malaksalost, manjak energije, lezije na koži, upala sluzokože, suhoća usta i očiju.

Rizik za razvoj nedostatka vitamina C je povećan kod dojenčadi koja koriste samo kravlje mlijeko tokom prve godine života. Nedostatak se može javiti i kod odraslih koji imaju malnutriciju kao kod anoreksije i alkoholizma. Oboljeli od Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, celijakije i dijabetesa melitusa tipa 2 u riziku su od manjka vitamina C. Povećanu potrebu za ovim nutrijentom imaju trudnice i dojilje, kao i pacijenti na dijalizi i pušači.

 

Preporučene dnevne doze

Preporučene dnevne doze vitamina C u obliku suplemenata su: 90 mg dnevno za muškarce i 75 mg dnevno za žene (u trudnoći i do 120), dok kod djece varira od 25 mg do 50 mg dnevno. Maksimalne preporučene dnevne doze su 2000 mg.

U apotekama vitamin C se može naći u velikom broju različitih preparata. Ima ga u tabletama za žvakanje, šumećim tabletama, praškovima za rastvaranje ili direktnu primjenu, kao i u tabletama sa postepenim oslobađanjem. Neizostavan je sastojak multivitaminskih kombinacija. Postoje dokazi koji svjedoče o tome da je veća apsorpcija vitamina C organskog porijekla iz acerole, maline, šipurka, narandže ili limuna.