Da i mama i beba dobiju sve što im treba

Pri savjetovanju pacijenata o adekvatnom unosu svih bioaktivnih materija, farmaceuti posebnu pažnju pridaju preporučenim dnevnim unosima nutrijenata u trudnoći.

Autor: Mr ph D. Goljić

Vitamini, minerali, prosti šećeri, esencijalne masne i aminokiseline predstavljaju neophodne nutrijente u fiziološkim procesima. Potrebe organizma nisu konstantne, već se mijenjaju u zavisnosti od spoljašnjih i unutrašnjih uslova. Promjena klime ili nadmorske visine, kao i intenzivan sport ili fizički rad, mijenjaju potrebu za unosom namirnica.

Trudnoća (graviditet) je posebno medicinsko stanje ženskog organizma koje podrazumijeva pomjeranje unutrašnjih organa uslijed rasta materice, kao i povećanje volumena krvi i drugih tkiva. Nasuprot konvencionalnom vjerovanju, potrebe za esencijalnim hranljivim namirnicama ne rastu značajno u odnosu na stanje prije trudnoće. Međutim, s obzirom na to da je svaki ženski organizam individualan, univerzalne preporuke je teško formulisati. Naučne studije već polovinu vijeka proučavaju uzimanje hranljivih materija i doziranje lijekova kod trudnica. Kao rezultat izrodile su se opšte preporuke za unos određenih supstanci koje mogu doprinijeti boljem razvoju ploda, kao i povećanju otpornosti trudnoće.

Folna kiselina je neophodna za formiranje neuralne cijevi bebe i preporučuje se uzimanje 0,4 miligrama dnevno kao preventiva u periodu od bar prvih 12 nedjelja trudnoće. U slučaju povećanog rizika kod majke, ljekar može povećati dozu na 5 miligrama dnevno.

Vitamin D je preporučljivo uzimati kod osoba sa nižim nivoom ovog vitamina, kao i u slučaju da se trudnoća nosi tokom zimskih mjeseci, kada su manji sunčani intervali. Preporučuje se uzimanje 400 IU vitamina D dnevno kod svih trudnica, osim u posebnim slučajevima kada se doze povećavaju i do pet puta.

Vitamin K je potrebno uzimati u kasnijem periodu trudnoće kada postoji sumnja na nizak unos ovog vitamina ili u slučaju smanjene apsorpcije kod žena kod kojih se javlja smanjeno lučenje žuči.

Željezo nije potrebno dodati u ishranu svakoj trudnici, već u skladu sa individualnim rezultatima analize krvi i statusa hemoglobina i rezervi željeza.

Kalcijum se dodaje u obliku suplementa ukoliko trudnica ne unosi mliječne proizvode ili pak druge izvore kalcijuma. Preporučeni dnevni unos je 1 gram dnevno.

Jod je neophodan u trudnoći. Ipak, s obzirom na to da se na našem podneblju u ishrani koristi jodirana so, nije neophodno dodavati ga u vidu suplemenata, osim u slučaju organskog deficita.

Omega-3 masne kiseline je najbolje unositi putem biljnih, hladno cijeđenih ulja ili putem unosa ribe. U slučaju povećanih potreba preporučuje se uzimanje optimalnih kombinacija EPA i DHA omega-3 masnih kiselina tek po navršenom trećem mjesecu trudnoće.

Vitamini B grupe se generalno nalaze u ishrani. Oni ljudi kod kojih postoji rizik od razvoja trombofilije imaju povećanu potrebu za unosom vitamina B12, B6 i B1, te se preporučuje uzimanje kombinovanih suplemenata, koji sadrže adekvatne količine B kompleksa. Kod vegetarijanaca i vegana neophodno je uzimanje vitamina B12 tokom trudnoće i dojenja.

Značaj uravnotežene ishrane

Zdrava izbalansirana ishrana je najbolji način za unos hranljivih materija u trudnoći. S obzirom na to da je danas teško obezbijediti adekvatnu i raznovrsnu ishranu širom populacije, preporučljivo je uzimati određene suplemente. Njih možemo naći u apoteci, bilo kao pojedinačne doze vitamina ili u obliku kombinovanih preparata. Potrebe su individualne, a procjenu o tome da li je potrebno uzimati dodatke ishrani donosi ljekar koji vodi trudnoću.

Ja'Whaun Bentley Jersey