Za sve generacije i uzraste

Autor: D. Mihajlović

Za učenje osnova skijanja i početak uživanja u njemu nikad nije kasno, ali sa treniranjem ovog sporta treba početi oko šeste godine, smatraju stručnjaci

Zima i snijeg nekome je asocijacija na toplu kuću ili stan gdje će, uz neophodne kraće izlaske, da dočeka prve proljetne dane. Oni drugi, međutim, jedva čekaju snježne padavine da iznesu iz ostave pancerice, štapove, skije i ostale rekvizite i krenu u zimsku avanturu na neku od planina. Već se odavno zna da fizička aktivnost veoma povoljno utiče na naše zdravlje, a skijanje je jedna od njih koja ima brojne fizičke i mentalne koristi.

Prvi skijaši

Počeci skijanja se, prema pećinskim crtežima otkrivenim nakon povlačenja lednika, vežu uz lovce koje istoričari smještaju u doba egipatskih faraona. U to doba tehnike skijanja su najvjerovatnije ličile na skijanje koji danas zovemo skijaškim trčanjem ili nordijskom skijaškom disciplinom.
Ocem modernog skijanja smatra se Norvežanin Sondre Norhajm. On je u 19. vijeku konstruisao skijaški vez koji je omogućio upravljanje skijom i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Kasnija usavršavanja skijaškog veza i skijaških cipela dovela su do daljeg usavršavanja skijanja i formiranja alpskih skijaških disciplina.

Rekreativno skijanje

Iako je skijanje prvenstveno nastalo kao način transporta odnosno kretanja po snijegu, kroz 20. vijek je preraslo u popularni način rekreacije i sport. Većina skijaša danas su rekreativci koji na uređenim stazama i korištenjem žičara, provode slobodne trenutke uživajući u spuštanju niz snježne padine. Skijanje je toliko raširen način zimskog odmora da pojedine države veći dio turističke ponude zasnivaju upravo na rekreativnom skijanju. Najbolji primjer je Austrija, koja ima stotinjak uređenih skijališta. Slijede Francuska, Italija, Švicarska, SAD, Novi Zeland, itd. U nordijskim zemljama rašireno je i skijaško trčanje kao popularan vid rekreacije.
Posebno je zanimljiva ponuda dvoranskog skijanja, gdje se u pojedinim bogatijim državama (primjeri su Japan ili Saudijska Arabija) zbog nedostatka prirodnih skijaških staza i dovoljnog broja snježnih dana u godini, izrađuju skijaške staze u velikim dvoranama, opremljene vještačkim klimatskim uslovima i vještačkim snijegom.

Najpoznatiji alpski skijaši

Amerikanac Bodi Miler jedan je od najboljih alpskih skijaša svih vremena – osvojio je zlatne medalje na Olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima, a dva puta je bio i šampion Svjetskog kupa- prestižnog skijaškog kupa koji se organizuje na najboljim svjetskim stazama.
Ingemar Stenmark bivši je švedski alpski skijaš. Jedan je od najproslavljenijih i najuspješnijih skijaša ikada, a u Švedskoj ga smatraju i jednim od najvećih sportista ove države generalno. Stenmarkova specijalnost bila je skijanje slalom. Do vremena penzionisanja osvojio je 86 trka na Svjetskom kupu i tako postao skijaš sa najvećim brojem medalja sa ovog prestižnog skijaškog kupa.
Lindzi Von poznata je kao najuspješnija skijašica na svetu. Ona je i jedina američka skijašica koja je uspjela da osvoji zlatnu olimpijsku medalju u ovom sportu i jedina koja je osvojila 4 Svjetska kupa. Sa 20 godina osvojila je svoj prvi Svjetski kup, a nakon toga osvojila je još 82 trka na Kupu i tako postala ženska rekorderka kupa.
Herman Maer bivši je alpski skijaš. Osvojio je 4 svjetska kupa, a pobjednik je 54 trke na Svjetskom kupu i kotira kao drugi najtrofejniji skijaš, odmah poslije Stenmarka.

Skijanje kao sport

Skijanje je standardni olimpijski sport na zimskim Olimpijskim igrama. Skijaške discipline dijelimo na alpske, nordijske i skijaške skokove. Često se u skijaške sportove ubraja i snoubord, koji je od 1998. godine takođe uključen u porodicu olimpijskih sportova.
Alpske takmičarske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna takmičenja. Sva pravila i organizacija i kontrola skijaških takmičenja su pod upravom Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu, (Švicarska).
Nordijske dicipline ili skijaško trčanje, se praktikuje na različitim dužinama staze, u dvije osnovne kategorije: klasični stil i slobodni stil. Jedna varijanta skijaškog trčanja je i biatlon, u kojoj se skijanje kombinuje sa streljaštvom.
Skijaški skokovi se izvode na specijalno pripremljenim skijaškim skakaonicama, a cilj je ostvariti što veću dužinu skoka uz dodatne ocjene za stil.

Djeca i skijanje

Obuku skijanja djeca mogu da započnu u uzrastu i dobu kada razumiju opšte pojmove, kada mogu da postignu minimum koncentracije i da sa pažnjom prate tok časa, kažu instruktori. Sa koliko godina će to biti, relativno je i zavisi od zrelosti djeteta. Neko će biti spreman sa tri ili pet godina, a neko sa sedam. Ono što je u skijanju sjajno, jeste što za učenje osnova i početak uživanja u njemu nikad nije kasno.
Za djecu se preporučuje veleslalom, kao disciplina sa optimalnim zahtkevima za ispoljavanjem osnovnih elemenata tehnike. Danas sve više djece pokazuje interesovanje za druge vidove skijanja: freeride, freestyle. To su discipline u kojima ima elemenata akrobatike, skokova uz korištenje nekih drugih “sprava”. Postoje i trke u okviru kojih – na istoj stazi sa skokovima, preprekama i različitom konfiguracijom terena, istovremeno voze četiri takmičara (ski cross).

Aktivira cijelo tijelo

Skijanje aktivira mišiće koji pri mnogim drugim radnjama ostaju zapostavljeni i neaktivni. Osim toga, način na koji se skijaši kreću i spuštaju niz padine doprinosi razvoju balansa i fleksibilnosti.
Propriocepcija je sposobnost čoveka da osjeti položaj različitih dijelova tijela i da osvijesti trud koji ulaže u pomjeranje tih dijelova. Kako starimo, ova sposobnost slabi, a skijanje je jedan od sportova kojim se ona može unaprijediti.
Istraživači su zaključili da već prvo spuštanje niz planinsku padinu pojačava osjećaj sreće kod skijaša. Boravak u prirodi i vježbanje na otvorenom prostoru smanjuju stres i osjećaj bijesa i depresije, a izazivaju lučenje hormona sreće. To se kod skijaša naročito naglašava baš zbog specifične aktivacije cjelokupnog tijela.
Benefiti aktivnog zimskog odmora su brojni. Ukoliko nikad do sad niste skijali, možda je baš ova zima prilika da stanete na skije prvi put. Ali ako ste iskusni skijaš, povedite u zimsku avanturu nekog novajliju koji će uz vaše instrukcije i pomoć steći uspomene za cijeli život.