Najčešće zimske infekcije kod djece

 

Strah od hladnoće, promaje i prehlade donosi mnogo briga roditeljima koji strahuju od učestalog obolijevanja mališana u hladnijem dijelu godine.

 

Autor: Dr R. Kosić, pedijatar

 

Niske temperature, velika vlažnost, vjetar i padavine normalne su pojave u našem klimatskom području. Kraći dani i zimska vremenska prognoza natjeraju nas da drugačije planiramo i provodimo vrijeme u jesenjim i zimskim mjesecima. Evropsko radno vrijeme i rani povratak majke na posao dovode do toga da djeca već sa navršenih godinu dana čekaju na prijem u predškolske ustanove, a modernoj porodici ostaje sve manje zajedničkog vremena.

Zatvoreni, grijani, neprovjetreni prostori u vrtićima, školama, tržnim centrima i igraonicama pravi su rasadnik bakterija i virusa. Djeca predškolskog uzrasta najviše se razbolijevaju u godini kada uđu u kolektiv – njihov imuni sistem se u uslovima porodičnog okruženja razvijao polako, samo povremeno dolazeći u kontakt sa izazivačima bolesti. Po kretanju u obdanište svakoga dana će zaranjati u more mikroorganizama koje oko njega rasijavaju djeca koja kišu, kašlju, dodiruju prljavim rukama igračke i stolove… Cijena građenja kolektivnog imuniteta plaća se 10 do 12 puta u tim prvim godinama. Smatra se da zdravo dijete boluje prosječno jednom mjesečno.

 

Virusne infekcije disajnih puteva

Ovo su najčešće bolesti sa kojima se pedijatar sreće u svakodnevnom radu, naročito u zimskim mjesecima. Mala djeca su osjetljivija na virusne uzročnike bolesti. Imunitet je nedovoljno razvijen, a rizik od izlaganja virusima veoma veliki. Isti virusi kod različite djece mogu da daju različite kliničke slike. Pojava sličnih simptoma kod velikog broja djece ukazuje na epidemiju. Dokazivanje uzročnika najčešće nije moguće u svakodnevnoj praksi, srećom nije ni neophodno. Na osnovu uzrasta, kliničke slike i kompletne krvne slike može se postaviti dijagnoza. Redovne kontrole i saradnja sa ljekarom dovode do kompletnog izlječenja.

 

Akutni virusni rinofaringitis

Karakterišu ga bistra sekrecija iz nosa, grebanje u guši, povišena temperatura. Glavobolja i konjuktivitis pogoršavaju opšte stanje malog pacijenta. Poslije nekoliko dana sekrecija iz nosa će postati mutna, suhi kašalj prelazi u produktivni. Boja i gustina sekreta ne govore mnogo o vrsti virusa, a najmanje znače bakterijsku komplikaciju – to je normalan tok bolesti. Ima mnogih tipova virusnih infekcija disajnih puteva. Neki od njih su: rinovirusi, korona virusi, adenovirusi, respiratorni sincicijelni virusi. Zato postoji mogućnost da mnogo puta u životu obolimo od virusnih infekcija disajnih puteva. Mlađa djeca obično izgledaju bolesnije, zapušen nosić ometa dojenje, beba slabije jede i spava. Komplikacije ovih bolesti su rijetke. Zbog anatomije glave, sinusnih šupljina i srednjeg uha moguće je da dijete oboli od akutne upale srednjeg uha, što je i najčešća komplikacija infekcije gornjih disajnih puteva.

 

Brohiolitis

U pitanju je virusna bolest tankih bronhija (bronhiola) kod djece uzrasta do dvije godine. Bolest počinje kao obična kijavica, ali se za kratko vrijeme kašalj pogorša, disanje je otežano i čujno. Davanje antibiotika ne utiče na razvoj ni na tok bolesti. Respiratorni sincicijelni virus agresivno ošteti zidove bronhija, luči se gust sekret koji dodatno otežava protok vazduha i efikasnost disanja. Opšte stanje djeteta može, ali ne mora, biti loše. U slučaju odbijanja hrane i teškog disanja liječenje se sprovodi u bolničkim uslovima. Djeca koja su jednom preboljela bronhiolitis imaju sklonost da više puta u ranom djetinjstvu imaju slične tegobe, srećom, nemaju povećanu sklonost ka bolestima pluća u odraslom dobu. Ovoj bolesti su sklonija prijevremeno rođena djeca, kao i mlađe dijete kome viruse donose starija djeca iz vrtića.

 

Bronhitis

Bronhitis je češće oboljenje u dječjem dobu nego što se obično misli. Pedijatri smatraju da svaki virus koji zahvati sluzokožu nosa nastavlja razmnožavanje i u sluzokoži bronhija. Kliničku sliku karakterišu kašalj i čujni fenomeni prilikom slušanja pluća. Inhalatorna terapija, koja se može sprovesti kod kuće, olakšava tok bolesti. Dijete neće napuštati toplo porodično okruženje po hladnom vremenu, niti će se izlagati mogućnosti da još nešto pokupi po čekaonicama. Primjena antibiotika nije potrebna. Primjenjuju se samo onda kada se sumnja na bakterijsku komplikaciju virusne bolesti. Ponavljani bronhitis sa težim tokom treba ispitati kod pulmologa.

 

Grip

Ovo je virusna bolest epidemijskog karaktera koja se javlja u zimskim mjesecima. U svakodnevnom životu smo skloni da svaku virusnu infekciju sa povišenom temperaturom zovemo gripom. Karakterišu ga bol u zglobovima i mišićima, glavobolja, suh kašalj, povraćanje… Klinička slika zavisi od vrste virusa i uzrasta. Mlađa djeca rjeđe obolijevaju i imaju netipičnu kliničku sliku. Grip napuni čekaonice školskih dispanzera. Školarci ga mogu prenijeti mlađim i starijim ukućanima. Liječenje je simptomatsko, a vakcinacija je jedini sigurni način zaštite. Djeca rijetko imaju komplikacije gripa.

 

Bespotrebna upotreba antibiotika

Virusne bolesti su tokom cijele godine mnogo češći izazivači bolesti kod djece u odnosu na bakterijske uzročnike. Zimi provodimo mnogo više vremena u zatvorenom prostoru. Prostorije se više griju i manje provjetravaju. Zimske virusne bolesti se liječe kod kuće – mirovanjem, zdravom hranom, toplim čajevima i supama. Komplikacije su moguće, ali ih nećemo spriječiti davanjem antibiotika i čestim odlaskom ljekaru. Naprotiv, nepotrebnim uzimanjem antibiotika razvijamo sojeve bakterija koje su otporne na njih. Bolesno dijete mora se isključiti iz kolektiva, brižljivo njegovati kod kuće i vratiti među vršnjake tek po potpunom ozdravljenju.

 

Ja'Whaun Bentley Jersey