Kako se pripremiti

Autor: Dr A. Makević

Treba početi sa uzimanjem antihistaminika prije nego što počne sezona polena. To sprječava da se u vašem organizmu oslobađa histamin, odgovoran za neprijatne simptome alergije

Priroda se postepeno budi, a zimske niske temperature zamjenjuju lijepo vrijeme i prijatan ambijent. Nastaje ozelenjavanje pejzaža, cvijetanje trava i najraznovrsnijeg bilja, priroda se obnavlja. Gradske žardinjere preplavljene su jarkim bojama zumbula, narcisa, ljubičica i lala. U vazduhu se osjeća miris cvijeća. Jasno je da stiže proljeće! Ali, pored lijepog vremena, vraćanja kolorita u naše živote kod određenih ljudi javlja se bojazan o „buđenju“ njihovih oboljenja koja im zadaju zdravstvene tegobe.

Alergije i nasljednost

Alergija je posljedica funkcije imunološkog sistema do koje dolazi kada organizam, inače neškodljivu materiju iz prirodnog okruženja, prepoznaje kao štetnu. Alergijska reakcija se ne manifestuje tokom prvog kontakta sa alergenom već tokom svakog narednog. Riječ atopija je grčkog porijekla, a najbliže značenje odgovara riječi neuobičajen. Njom se podrazumijeva familijarna sklonost ka uspostavljanju senzibilizacije na alergene okoline. Ako oba roditelja imaju atopijsku konstituciju vjerovatnoća da će je djeca naslijediti je oko 75%, dok ukoliko jedan roditelj boluje od atopije, vjerovatnoća nasljeđa će biti oko 50%. Međutim postoje i pacijenti koji imaju negativnu porodičnu anamnezu i taj broj zapravo nije mali i iznosi od 10 do 35 % bolesnika. Najčešće se javlja u obliku alergijskog kihanja, astme ili atopijskog ekcema na koži.

Dijagnostika i manifestacije

Alergeni mogu biti inhalacioni i nutritivni. Od inhalacionih alergena najčešće srećemo različite vrste polena (trava ili korovi), kućne prašine i životinjske dlake, pasa i mačaka ukoliko se drže u stanu kao kućni ljubimci. Sezonska groznica ili polenska kijavica (hay fever) jeste vrsta alergijskog zapaljenja nosne sluznice koje je izazvano najčešće kao posljedica preosjetljivosti na razne trave, odnosno polene. Značajne su biljke čija ukrštena polenizacija zavisi od vjetra i polena nošenih vjetrom. Trave, mnogi korovi i većina drveća iz oblasti sa umjerenom klimom imaju značajnu ulogu. Jedna biljka može da daje i do tri milijarde zrnaca polena za vrijeme aktivne polenizacije. U SAD se, prema nekim statistikama, proizvede godišnje milion tona polena, pa je razumljiva tvrdnja pojedinih autora da u toj zemlji 10 do 15% stanovništva dobija u neko doba godine nazalne alergijske simptome. Manifestuje se svrabom u nosu, crvenilom, curenjem sekreta iz nosa, suzenjem očiju. Praćena je glavoboljom i povišenom tjelesnom temperaturom. Kad su dani vjetroviti simptomi su teži, dok ukoliko je vrijeme kišovito simptomi su lakši. Kod nas, pod našim podnebljem, ovo oboljenje se javlja za vrijeme polenizacije tj. od sredine februara i traje sve do kraja septembra. Dijagnoza polenske kijavice postavlja se na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijske dijagnostike. Osnovna laboratorijska dijagnostika alergija bazira se na određivanju ukupnog imunoglobulina E (IgE) na određene alergene pojedinačno ili u okviru panela. Povećana koncentracija znači da je osoba senzibilisana na određeni alergen. Određuje se i broj eozinofila u perifernoj krvi. Ona korelira sa težinom alergijske reakcije, omogućava ne samo dijagnozu nego i praćenje bolesnika.

Terapija prije početka sezone polena

U liječenju polenske kijavice primjenjuje se simptomatska terapija antihistaminicima, derivati adrenalina, ketotifena, a u težim slučajevima i kortikosteroidima. Specifična hiposenzibilizacija je veoma značajna metoda gdje se postepenim davanjem određenih doza alergena, bolesnik priprema za otpornost na dotične alergene. Šta možemo još uraditi? Nije moguće da se potpuno izolujemo i spriječimo kontakt sa alergenom. Ali postoje neke stvari koje možemo raditi kako bismo ublažili izlaganje alergenima. Ograničiti vrijeme koje provodimo napolju kada je visoka koncentracija polena u vazduhu. To će značajno smanjiti reakciju na alergen. Televizijske stanice, radio stanice, kanali o vremenskoj prognozi redovno izvještavaju o dnevnoj koncentraciji polena u vazduhu. Držite zatvorene prozore tokom sezone polena i koristite klima uređaje sa hepa filterima, tako će vaš dom i prostorije u kojima boravite imati malu količinu alergena. Treba početi sa uzimanjem antihistaminika (lijekova protiv alergije) prije nego što počne sezona polena.To sprječava da se u vašem organizmu oslobađa histamin koji je odgovoran za neprijatne simptome alergije. Koristiti kapi i sprejeve za nos koji sadrže nealergogen prečišćen propolis, N-acetilcistein koji razlaže sekret i eliminiše ga u spoljnu sredinu i prirodne antihistaminike (kvarcetin) koji stabilizuje mastocite i sprječava alergijske reakcije. Korištenje suplemenata, koji imaju imunomodulatorna dejstva, odnosno „podešavaju“ imuni odgovor, štite ćelije i spriječavaju oslobađanja histamina i vezivanje alergena umnogome olakšavaju tegobe. Veoma su bitne i fizičke metode zaštite.Tuširajte se i perite kosu prije odlaska na spavanje kako biste eliminisali alergene koje ste „pokupili“ u toku dana. Istresite garderobu nakon boravka napolju. Perite posteljinu bar jednom nedeljno na visokim temperaturama i nemojte sušiti veš napolju već u zatvorenim prostorijama ili mašini za sušenje veša. Nosite kačkete, naočale za sunce. To će svakako spriječiti kontakt sa kosom i očima. Ukoliko imate kućne ljubimce obavezno ih četkajte poslije šetnje. Ne treba se lišavati udobnosti, ali pojačan oprez kod atopičara svakako će umnogome ublažiti simptome polenske kijavice i povećati kvalitet života.


I sjetite se Agate Kristi koja navodi „…Nešto u vazduhu čini da se osjećam kao da letim… to je proljeće“.