Autor: Aleksandra Jakovljević

Rak grlića materice

Prije nekoliko dana su mi stigli nalazi od ginekologa, na kojima je utvrđeno da imam HPV. Čula sam da može da izazove rak grlića materice, pa sam se jako uplašila. Možete li mi reći nešto više o tome i kako prirodnim putem da uradim nešto po tom pitanju?
Jana, 48

Rak grlića materice je, nakon karcinoma dojke, drugi najčešći karcinom kod žena. Naša zemlja je, nažalost, među prvima u svijetu po smrtnosti od ove teške bolesti. Ova vrsta karcinoma se veoma dugo razvija, i kada se simptomi pojave obično je u poodmakloj fazi, zbog čega je u tom momentu liječenje znatno teže. Ukoliko simptomi postoje, to su vaginalno krvarenje između ciklusa ili nakon menopauze, pojačan vaginalni sekret, a kada bolest uznapreduje javljaju se umor, bol u leđima i nogama, gubitak apetita i tjelesne težine. Najčešći uzročnik je dugotrajna i neliječena upala, izazvana HPV, humanim papiloma virusom, koji se prenosi polnim putem. Rizik od oboljevanja povećavaju neadekvatna higijena, rano stupanje u polne odnose i promiskuitetno ponašanje, loši životni uslovi, nizak nivo obrazovanja, česte genitalne infekcije, oslabljen imunitet.
Kako bi spriječili razvoj karcinoma najvažniji su redovni pregledi ginekologa, pri kojima je potrebno uraditi i Papanikolau test (Papa test). Mnoge žene su u dilemi oko toga koliko često je potrebno raditi ovakve preglede. Poželjno bi bilo na svakih 6 mjeseci, a minimum jednom godišnje. Kako bi rizik od obolijevanja sveli na minimum, potrebno je promijeniti način života. Redovna fizička aktivnost, što manje stresa, redovna intimna higijena prirodnim, blagim sredstvima (na bazi aloje, kantariona, propolisa) ili mlakom vodom, kao i promjene u ishrani, znatno poboljšavaju imunitet i smanjuju rizik od nastanka raka grlića materice. Preporučuje se da se u ishranu uvede što više ribe (sa većim procentom masnoće), maslinovog ulja, orašastih plodova i bobičastog voća, citrusa, paradajza, paprike, zelenog povrća (špinat, blitva, zelena salata, kupus, brokoli), bijelog luka, mahunarki, đumbira, origana. Poželjno je izbaciti ili svesti na minimum proizvode na bazi bijelog brašna, so, šećer i slatkiše, industrijski prerađenu hranu.

Priprema organizma za proljeće

Osjećam se veoma umorno i iscrpljeno nakon ove duge i dosadne zime. Kako bih mogla da se pripremim za proljeće i da ne osjećam tzv. proljetni umor, koji me prati u stopu svake godine u ovo doba?
Slađana, 28

Mart je idealan mjesec za donošenje krupnih odluka, kao što je priprema organizma za proljeće. Simptomi tzv. proljetnog umora obuhvataju pored umora i česte promjene raspoloženja, anksioznost, depresiju, pad koncentracije, nemiran san, kao i pad općeg imuniteta i usporeno varenje uz povećanje tjelesne težine.
Prije svega, moramo biti odlučni u namjeri da se pozdravimo sa hladnim zimskim danima i izgovorima, koje smo koristili po pitanju ishrane i fizičke aktivnosti. Ovo su zapravo ključni faktori u pripremi organizma za ljepše dane. Kako bi spriječili osjećaj umora i ostale propratne simptome, koji su neizbježni u ovo vrijeme, neophodno je prilagoditi ishranu novom godišnjem dobu. Prvi korak podrazumijeva detoksikaciju, kako tijela tako i uma, što je veoma usko povezano. Neophodno je izbaciti ili smanjiti unos teške, jake i masne hrane, šećera, soli, bijelog brašna, industrijski prerađene i brze hrane, gaziranih pića i alkohola. Ključno je uvesti što više povrća i voća, a prije svega zelenih namirnica (zelena salata, mladi luk, peršun, špinat, blitva, krastavac, špargla), koje vrše detoksikaciju i odstranjivanje viška tečnosti iz organizma. Pored ishrane, veoma je važno povećati unos tečnosti, a prije svega vode, biljnih čajeva i prirodnih cijeđenih sokova. Čajevi za čišćenje organizma su list maslačka, koprive, korijen čička, crvena djetelina. Naizmjenično tuširanje hladnom i toplom vodom stimuliše cirkulaciju i opušta. Jedan od recepata za čišćenje može se napraviti veoma brzo i lako, tako što je u blenderu potrebno izmiješati 200ml vode, jednu jabuku, jednu bananu, pola limuna i šolju zelenog lisnatog povrća.
Poslije duge i hladne zime, sunčani i topli dani nas mame da izađemo iz kuće. Fizička aktivnost opušta, puni nas energijom i čini da se osjećamo znatno bolje i to veoma brzo. Šetanje, trčanje, vožnja bicikla ili bilo koja aktivnost u prirodi, ali i vježbanje u zatvorenom prostoru, veoma povoljno utiču na organizam. Vježbanje u prirodi, ukoliko smo u mogućnosti, svakako je efikasnije, jer tijelo na taj način dobija više kiseonika.