Šok za organizam

Autor: Dr J. Bidžić

Sve veći broj istraživanja pokazuje da najčešći poremećaj ishrane nije anoreksija ili bulimija već prejedanje

Praznici su najljepši dani koje provodimo u društvu porodice i najdražih, ali i dani kada mnogi od nas, kada nakon predprazničnog iscrpljivanja, previše hrane unesu u organizam. Prejedamo se i van praznika što je veoma loše i može ostaviti posljedice, pa je prevencija jako bitna. Glavni uzroci prejedanja su loše naslijeđena navika, emocionalna nestabilnost, kao i nedostatak hranljivih sastojaka u hrani.

Taloženje masnih ćelija

Ishrana može biti uzrok poremećaja metabolizma. Hrana mora dobro da se svari i hranljivi sastojci treba da stignu do ćelije, a da ti putevi ne budu blokirani našom ishranom i ponašanjem. Treba dodati i stresna stanja, anksioznost, kao i nedostatak fizičke aktivnosti i sna. Ljudi često jedu veoma kasno, uzimaju »lošu« hranu, dok fizički uopšte nisu aktivni. Time omogućavaju taloženje masnih ćelija u depoe. Mozak stalno sarađuje sa masnim ćelijama i sastojke hrane smješta u depoe za period gladovanja. Kod ljudi koji se prejedaju najčešće ne dolazi do gladovanja, tako da se depoi sve više pune. Posljedice toga su metabolički poremećaji, gojaznost, kao i druge bolesti. Takođe, ljudi često sebe na ovaj način dovode u stanje nezadovoljstva, pa i u depresiju.

Lagana šetnja nakon jela

Kod prejedanja često dolazi do povećanog unosa soli što može da prouzrokuje zadržavanje vode u tijelu, a tako i do povišenog krvnog pritiska. Kada se prejedemo često imamo određene simpto­me kao što su umor i pospanost, koji nastaju zbog prebrzog konzumiranja hrane, pogotovu masnije od one koju inače jedemo, što dovodi do povećanja nivoa šećera u krvi. Često se dešava i plitko disanje kao posljedica pritiska želuca na dijafragmu i smanjenje kapaciteta pluća. Preporučuje se 15 minuta lagane šetnje nakon jela što pospješuje varenje hrane. Nikako se ne preporučuje sjedenje. Pored ovih simptoma može se javiti nadutost i neprijatan osjećaj u predjelu stomaka, dva sata nakon jela kada hrana krene u digestivni trakt.

Više manjih obroka tokom dana

Najbitnije je da jedemo sporije, neophodno je da polako žvaćemo jer time omogućavamo da nam informacija o sitosti stigne do mozga. Na taj način unosimo manju količinu hrane i ne prejedamo se. Ako sporije jedemo sprječavamo i unošenje vazduha sa zalogajima, a samim tim nadutost i gasove. Uz obrok ne treba konzumirati gazirana pića, a posebno treba izbjegavati slatke likere i miješana pića. Savjetuje se više manjih obroka u toku dana, gdje je doručak svakako jedan od najbitnijih. Za ručak je poželjno unijeti proteine i biljna vlakna tako da nas drže dovoljno sitim, kako se ne bismo prejedali za vrijeme večere.

Pored izbora hrane, veoma je bitan način pripreme. Treba izbjegavati pohovanu i prženu hranu, a pripremati je na pari ili dinstati. Preporučljivo je također unositi dovoljno voća i povrća, kao i proteina, mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt, kiselo mlijeko, mladi sir. Preporučuju se žitarice i riba koja nam pruža dovoljno omega 3 kiselina i vitamin B.

Veliki stomak – veliki izvor problema

Pored ishrane posebnu pažnju obratiti na fizičku aktivnost, kao što je na primjer brza šetnja, koju je dovoljno upražnjavati sat vremena dnevno. Kada se prejedemo veoma često kažemo da dobijemo veliki stomak. Veliki stomak je veliki izvor problema u našem organizmu, to je zapravo velika količina tkiva. Tako dolazi i do nastanka upalnih procesa u našem organizmu, koji se manifestuju kroz upalu leptine i estrogene. To je jako bitno za dječake u pubertetu kada dolazi, usled pretjeranog unosa hrane, do blokiranja stvaranja testosterona, dok se estrogen više stvara. Nedostatak fizičke aktivnosti uvijek pravi problem jer mi ne trošimo te masnoće. Kada se naše ćelije, odnosno mitohondrije, zadovolje dovoljno tim energetskim materijalima, a nemamo fizičku aktivnost, ne trošimo energiju, onda naše ćelije odbijaju inzulin. Inzulin ne ubacuje glukozu u naše ćelije, nastaje haos u organizmu, dolazi do disbalansa i stvara se višak masnih ćelija, a on svaki višak naših energetskih materijala pretvara u masnu ćeliju.

Ne tražite utjehu u hrani

Veoma je pogrešno piti vodu poslije obroka. Ako je proteinski obrok u pitanju, posebno protein iz životinjskog porijekla, sa puno masnoća, onda razlažemo enzime koji zapravo razlažu te masnoće, pa smanjujemo koncentraciju hlorovodonične kiseline u želucu. Zatim se, umjesto da proteinsku hranu prevarimo za četiri sata, produžava varenje na šest do sedam sati. To je jako opasno, a pritom opet još jedemo, jer nemamo energije i uzimamo novu hranu jer mozak nije stigao da obradi informacije o prethodno unijetom. Posebno je bitno piti vodu ujutru, poželjno toplu, pogotovu ako smo prethodno konzumirali alkohol, zatim supice, banane, a nije na odmet ni neko drugo voće. Sve veći broj istraživanja pokazuje da najčešći poremećaj ishrane nije anoreksija ili bulimija već prejedanje.

Brz način života i svakodnevna izloženost stresu dovodi do toga da zadovoljstvo pronalazimo u visokokaloričnoj hrani. Često se hrana uzima kao zamjena za drugi vid zadovoljstva, uglavnom to bude emotivno. Ukoliko želite da spriječite prejedanje ili ga zaustavite, postoji nekoliko strategija. Izbjegavajte brzu hranu ukoliko imate »napade« gladi. Konzumirajte voće i povrće, nikako grickalice. Napravite minimum četiri sata razmaka između obroka. Prejedanje se sprječava balansiranom ishranom. Hranu bogatu vlaknima kojih ima u voću, povrću i žitaricama uzimati redovno kako bismo uspostavili stabilnost nivoa šećera u krvi.