Stalan porast broja oboljelih

 

Za ovu bolest su karakteristični prijelomi kao reakcija na minimalnu traumu. Kod teške osteoporoze može doći do prijeloma rebara pri kašljanju ili čak i do spontanih prijeloma kičmenih pršljenova.

 

Autor: Dr S. Tomić

 

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest za koju je karakterističan gubitak koštane mase (kalcijuma) i oštećenje mikroarhitekture koštanog tkiva. Takve kosti postaju podložne prijelomima. U pitanju je bolest koja godinama napreduje, a ne daje nikakve simptome. Prvi simptom je prijelom kosti. Najčešći su prijelomi kičmenih pršljenova i njih je najteže dijagnostikovati. Prijelomi kuka su drugi po učestalosti i mogu dovesti i do smrtnog ishoda. Treća lokalizacija prijeloma je podlaktica.

 

Prirodan gubitak koštane mase

U kostima se stalno odvijaju procesi izgradnje i razgradnje kosti. Prirodan gubitak koštane mase počinje nakon 35. ili 40. godine života. Polni hormoni imaju zaštitnu ulogu za kost. Ulaskom u menopauzu, zbog smanjenog nivoa hormona, proces razgradnje je mnogo brži od procesa izgradnje kosti, te se smanjuje koštana masa. Zato su žene ugroženije. Kod muškaraca gubitak koštane mase je sporiji i oni imaju veću koštanu masu, pa je potreban duži vremenski period da nastanu oštećenja. Proces ubrzane razgradnje kosti kod muškaraca započinje poslije 60. godine života, zbog slabljenja funkcije testisa.

Od osteoporoze boluje 10% ljudi u svijetu. Češća je kod žena i starijih osoba. Kod osoba starijih od 50 godina pogođena je svaka druga žena i svaki peti muškarac.

 

Podjela prema načinu nastanka

Po načinu nastanka osteoporoza se može podijeliti na primarnu i sekundarnu.

Primarna osteoporoza je češća i posljedica je menopauze ili starosti (poslije 60. godine života i dva puta je češća kod žena nego kod muškaraca).

Sekundarna osteoporoza je rjeđa (manje od 5% slučajeva) i posljedica je drugih bolesti, dejstva nekih lijekova ili dugotrajne imobilizacije.

 

Simptomi i faktori rizika

Najčešći simptomi ove bolesti su:

– prijelom,

– bol u krstima, zglobovima i mišićima,

– pogrbljenost,

– smanjenje tjelesne visine više od 4 cm.

Faktori rizika koji dovode do povećanja vjerovatnoće za pojavu osteoporoze su:

– životna dob (češća je kod starijih od 50 godina),

– pol i rasa (žene bijele rase češće obolijevaju),

– rana menopauza (prije 45. godine života),

– nasljedni faktor,

– mala tjelesna masa,

– nedovoljna fizička aktivnost,

– nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D,

– loše životne navike koje podrazumijevaju pušenje, pretjeran unos alkohola i kafe,

– raniji prijelomi i dugotrajna nepokretnost,

– deformiteti pršljenova, kifoza,

– neke bolesti (hipertireoza, hronične bubrežne bolesti, hiperparatiroidizam, izostanak ciklusa kod žena zbog bilo kojeg uzroka, bolesti crijeva, hronične upalne bolesti, dijabetes, neke hematološke bolesti),

– neki lijekovi (kortikosteroidi, antiepileptici).

 

Dijagnostičke metode

Dijagnoza se postavlja mjerenjem koštane gustine na DEXA aparatu – osteodenzitometrija.

Rezultat se interpretira kao normalan, osteopenija i osteoporoza.

Osobe sa osteoporozom se liječe, a sa osteopenijom samo ukoliko postoji visok rizik od prijeloma.

Osteodenzitometriju treba uraditi:

– ženama koje su ušle u menopauzu prije 45. godine života,

– svakoj ženi sa spontanim prijelomom,

– osobama koje su na terapiji glukokortikosteroidima,

– ako se na osnovu radiografije postavi sumnja na osteoporozu.

 

Prevencija i liječenje

Za liječenje osteoporoze treba se obratiti reumatologu.

Cilj prevencije:

– sprječavanje gubitka koštane mase,

– izbjegavanje novih prijeloma kod osoba koje su već imale prijelom.

Važno je da se u mladosti (do 30. godine života) postigne što veća koštana masa. Zato je potreban adekvatan unos proteina, kalcijuma, vitamina D i adekvatna fizička aktivnost. Korisne su vježbe protiv sile zemljine teže: šetnja, džoging, aerobik, tenis, vožnja bicikla. Čak i kada osoba ima osteoporozu, vježbe mogu biti korisne. Osteoporotična kost pozitivno odgovara i na manje naporne vježbe. Intenzitet vježbi treba postepeno povećavati.

Neophodno je izlaganje sunčevom zračenju svakodnevno u trajanju od 15 minuta (izbjegavati period od 11 do 16 časova). Time se dobija vitamin D koji je neophodan da bi se kalcijum iz crijeva resorbovao i vezao u kostima. Od oktobra do maja potreban je unos vitamina D u obliku suplemenata. Preporučena dnevna doza je 800 IJ ukoliko ne postoji deficit vitamina D. Ukoliko deficit postoji, ljekar mora da odredi u kolikoj dozi je potrebna nadoknada ovog vitamina. Unos suplemenata kalcijuma mora biti pod nadzorom ljekara. Namirnice bogate kalcijumom su: kajsija, jabuka, grožđe, sardine, kačkavalj, celer, sir, mlijeko.

Osteoporoza je bolest sa stalnim porastom broja oboljelih jer je produžen životni vijek. Sve je veća upotreba lijekova koji izazivaju oštećenje koštane mase i zbog savremenog načina života koji podrazumijeva smanjenu fizičku aktivnost, upotrebu duhana, alkohola, kafe, manjak kalcijuma u ishrani.

Nažalost, smatra se da će osteoporoza u narednim decenijama postati jedan od vodećih zdravstvenih, medicinskih i socijalno-ekonomskih problema.

 

Potrebno je ukloniti sve faktore rizika

Neophodan je prestanak pušenja i unosa alkohola i kafe. Potrebno je pravilno liječenje onih bolesti koje utiču na razvoj osteoporoze, a neophodno je i preispitati upotrebu lijekova koji doprinose pogoršanju osteoporoze.

Kod starijih osoba sa osteoporozom veliku pažnju treba posvetiti prevenciji padova. Preporuka je da se uklone prepreke u stanu koje bi mogle dovesti do saplitanja (na primjer tepisi), takođe, u kupatilu se mogu ugraditi držači, a put do njega svakako mora biti osvijetljen. Starijim osobama treba oprezno davati sedative i izbjegavati lijekove protiv nesanice pošto mogu izazvati nestabilnost.

 

Ja'Whaun Bentley Jersey