Uticaj sunčevog zračenja na kožu

autor: Dr J. Bidžić

Ozonski omotač značajno je oštećen u posljednjih 30 godina čime je povećana količina sunčevog zračenja koja dolazi do zemlje, a kao posljedica toga i broj oboljelih od katarakte, kao i melanoma i tumora kože

Sunčeva svjetlost je stalan izvor energije za sva živa bića. Često se kaže da je sunce „izvor života“. Sunčani dani donose i bolje raspoloženje kod ljudi. Na putu do Zemlje sunčeva svjetlost prolazi kroz sloj atmosfere tj. kroz ozonski omotač, koji uklanja štetna dejstva ultraljubičastog zračenja na živa bića. U posljednjih 30 godina ozonski omotač je oštećen što dovodi do veće prodornosti štetnih UV zraka na zemlju.

Vrste UV zraka i njihova prodornost

Ultraljubičasto zračenje je spektra talasne dužine od 100 do 400 nm i dijeli se na UVA od 315 do 400nm, UVB 280 do 315nm, UVC 100 do 280nm. UV zraci sa kraćom talasnom dužinom su štetniji, ali je njihova prodornost kroz kožu manja. UVC zraci ne prodiru do zemljine površine, već ih upija ozonski omotač, dok UVA zraci prodiru 95%. Određeni faktori sredine utiču na izloženost ljudi UV zračenju. Na našoj planeti najjače zračenje je u toku ljetnih mjeseci i u toku dana u periodu od 10h do 16h, dok je u ranim jutarnjim i popodnevnim satima intenzitet zračenja slabiji. Također, nadmorska visina utiče na stepen prodornosti UV zraka. Sa povećavanjem nadmorske visine za 1000 m povećava se UV zračenje za 10%. Oblačnost smanjuje prodornost UV zraka. Ukoliko je veća gustina oblaka UV zračenje je manje. Veoma je bitna i podloga na kojoj se nalazimo. Trava, zemlja i voda imaju najmanji nivo refleksije, oko 10%; pijesak oko 15%, dok snijeg, a najviše led imaju visok nivo refleksije, oko 80% gdje se izloženost UV zračenju čak udvostručuje. Prozorska stakla štite nas od UVB zraka.

Koža – naš zaštitni omotač

Koža je najveći organ čovječjeg tijela, kod odraslog čovjeka površine od 1,5 do 2 kvadratna metra. Kao omotač tijela u neposrednom je kontaktu sa spoljnom sredinom. Ima veliki broj važnih funkcija: štiti tijelo od UV zraka, patogenih mikroorganizama, kao i od fizičkih povreda. Održava stalnost unutrašnje sredine tj. homeostazu, utiče na razmjenu materija i eksreciju štetnih materija uz pomoć žlijezda. Bitna je za termoregulaciju i sintezu vitamina D. Postoji šest tipova kože, čija je klasifikacija izvršena na osnovu uticaja sunčevog zračenja na kožu:

Tip I nikada ne tamni, a uvijek crveni; keltski tip – ljudi svijetlih očiju i svijetle puti
Tip II rijetko crni, a dosta crveni; germanski tip
Tip III koža crni, a odmah ne crveni; mediteranski tip-ljudi smeđih očiju i kose
Tip IV njihova koža crni, a rijetko pocrveni; mongolski, mediteranski, hispano ili orijentalni tip – ljudi tamne kose i očiju i tamne puti
Tip V tamni dobro, do tamnosmeđe nijanse, a rijetko crveni; hispano, indijanski tip
Tip VI koža je crna bez sunčanja, jako je pigmentirana, a nikada ne crveni; crnci

Oboljenja oka i kože od pretjeranog prirodnog i vještačkog zračenja

Pretjerano izlaganje sunčevim zracima povećava rizik od nastanka velikog broja oboljenja kože i očiju.

Najveći procent UV zračenja se apsorbuje u prednjem dijelu oka, dok mali dio dolazi do retine (dio oka osjetljiv na svjetlost). Kao posljedica UV zračenja čovjek može da oboli od katarakte, pterigijuma (duplikatura konjunktive koja pokriva rožnjaču), fotokeratitis (često se naziva „snježno sljepilo“), maligne promjene kao i degenerativne promjene na kornei.

Do nas i naše kože dospijevaju UVA i UVB zraci. Uslijed djelovanja UVB zraka, posljedice su vidljive odmah jer izazivaju crvenilo i opekotine. Za UVA zrake često se kaže da su tihi neprijatelji kože jer se njihovo djelovanje vidi poslije dužeg vremena. I UVA i UVB odgovorni su za nastanak karcinoma kože, jer uslijed pretjeranog izlaganja suncu dolazi do oštećenja DNK i mutacije u ćelijama. Istaživanja pokazuju da se rizik od nastanka malignog melanoma udvostručuje ako samo jednom izgorite na suncu. Maligni melanom je tip karcinoma kod koga je visoka smrtnost, pogotovo ako se otkrije u kasnoj fazi bolesti. Veoma često predugo se izlažemo suncu kako bismo dobili lijep ten i potamnili. Uslijed toga dolazi do brzog starenja kože, ostaju smeđe fleke na koži i rano nastaju bore. Također, UV zraci snažno utiču na imuni sistem; nastaje hronično solarno oštećenje i prerano starenje kože. Važno je znati da izlaganje sunčevim zracima ima kumulativni efekt u nastanku oboljenja kože. Što se često kaže da koža „pamti“, pa bolest nastaje u kasnijem periodu kao posljedica izlaganja UV zracima u djetinjstvu i u mladosti. Uslijed hroničnog izlaganja UV zracima koža ima karakterističan izgled sa znacima koji se nazivaju dermatohelioza ili heliodermatitis. Koža dobija bolesnu, zagasito žutu boju. Javlja se solarna purpura koja izgeda kao modrica pri malom udarcu, crvena prebojenost obraza, duboke brazde i bore. Koža postaje gruba, suha, a lojne žlijezde uvećane. Vidljivi su zvezdasti ožiljci, okrugla ili ovalna smeđa fleka – solarni lentigo kao i telangiektazije (kapilari koji su trajno prošireni). Kao posljedica izlaganja sunčevim zracima može se javiti i alergijska reakcija u vidu crvenila ili tačkastih crvenih promjena na koži.

Činjenica je da mnogi ljudi, naročito mladi, koriste solarije – vještačke izvore UV zračenja koji emituju i UVB i UVA zrake. Količina može biti mnogo jača od sunčeve energije. Prema savjetima i preporuci SZO solarij ne bi smjele da koriste osobe svijetlih očiju i tena, djeca starosti  ispod 18 godina, osobe koje imaju veliki broj mladeža, osobe kod kojih je se javlja pjegavost, koje imaju premaligne ili maligne bolesti, koje su imale solarne opekotine u djetinjstvu, koje na koži imaju kozmetičke preparate, osobe koje koriste antibiotike, antidepresive, antidijabetične i antigljivične lekove..

Prevencija i zaštita od štetnog zračenja

U prevenciji oboljenja kože najbitnija je zaštita od sunčevih zraka. Treba koristiti zaštitinu odjeću; preporučuje se od prirodnog materijala, pamuka, nositi zaštitne naočale i šešir. Treba izbjegavati izlaganje sunčevim zracima u periodu od 10h do 16h kada je UV indeks najveći. Preporučuju se preparati sa fotoprotektivnim faktorom zavisno od tipa kože i uzrasta. Preparate treba nanositi u dovoljnoj količini, poslije znojenja i kupanja naneti ponovo. Posle sunčanja nanijeti hidratantnu vitamisku kremu. Unositi dovoljno tečnosti, svježeg voća i povrća.

Postoji veliki broj zaluda. Često se govori da osobe koji imaju tamniji ten i osunčane su, nemaju opasnost od iritacije i opekotina, što je pogrešno. Također, greška je da osobe ne mogu da izgore ako su ispod suncobrana, ili kada je oblačno. Velika je zabluda da ako izgorimo, sutra ćemo imati lijep ten i da preparati sa UV zaštitom štite sve vrijeme. .