NJEGA DJEČIJE KOŽE

autor: Dr R. Kosić, pedijatar

Pravilna njega dječije kože u bilo koje doba godine i u bilo kom uzrastu podrazumijeva racionalno korištenje sredstava za kupanje, kratkotrajan boravak u vodi, brisanje ubrusima koji u sebi ne sadrže ostatke deterdženata i omekšivača i obilno mazanje kremama koje će nadoknaditi izgubljenu vlagu i masnoću

Koža je najveći organ ljudskog tijela. Njena složena struktura nas štiti od nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine i učestvuje u regulaciji tjelesne temperature. U dubljim slojevima kože smješteni su nervni završeci koji nas obavještavaju o temperaturi, pokretima i bolu. Lojne i znojne žlijezde precizno vlaže kožu, održavajući elastičnost. Dermatolozi znaju da kažu da je: „stanje kože ogledalo zdravlja duše i tijela“ – mnogi poremećaji zdravlja se mogu manifestovati promjenama na koži. Njegu kože obično smatramo kozmetikom i željom za uljepšavanjem, oni koji imaju neko hronično oboljenje kože ne slažu se sa ovim mišljenjem. Svaku promjenu na koži trebalo bi posmatrati u skladu sa uzrastom i opštim zdravstvenim stanjem.

Pretjerano isušivanje dječije kože

Pedijatri se u svakodnevnom radu susreću sa mnogobrojnim problemima u vezi sa dječjom kožom. Čini se da je higijena na sve većem nivou, ponuda kozmetike za njegu sve bogatija, a gotovo svako odojče ima neki problem na koži. Kvalitet gradskih voda je prilagođen higijenskim propisima, tvrda hlorisana voda negativno utiče isušivanjem nježne, tanke dječje kože. Roditelji svakodnevno uživaju u ritualu večernjeg kupanja – cijela porodica se raduje pjenušavoj kupki iz koje izlazi rumena i mirišljava beba… slijedi brisanje (peškir je također brižljivo opran i tretiran omekšivačem!), mazanje kremama, losionima i uljima… Nažalost, kao rezultat obično imamo mirišljavu i njegovanu bebu sa suhom perutanom kožom, izjedenu pelensku regiju (koja se svaki put prije zamjene pelene pere sapunom i suši!), crvenih obraza i pregiba…

Tokom zime krvni sudovi kože se skupljaju, priliv krvi je manji, koža se suši. Uz smanjenje masnog sloja gubljenje tečnosti je još izraženije. Sve ovo rezultuje pogoršanjem stanja kože – ovo je najizraženije kod djece koja imaju sklonost ka atopijskom dermatitisu (ekcemu). Suh zrak u kući, pretjerano kupanje neadekvatnim preparatima još više pogoršavaju promjene po koži. Kod neke djece će se slične promjene pojaviti u slučaju preosjetljivosti na hranu (najčešće se radi o nepodnošenju proteina kravljeg mlijeka), ili poslije kontakta (vunena ili sintetička odjeća). Svako dijete koje ima suhu kožu treba brižljivo njegovati zimi – razumne higijenske mjere kupkama bez sapuna i parabena, obilnim mazanjem medicinske kozmetike koja će nadoknaditi prirodnu kiselost i masnoću, odjeća mora biti od prirodnih materijala a ishrana u skladu sa dokazanim alergijama. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od hladnoće, otvoreni dijelovi tijela moraju se zaštiti debelim slojem odgovarajućih krema kojih ima i na našem tržištu.

Dječija koža je osjetljivija na suncu

Tokom ljeta problemi sa kožom se ne smanjuju. Više vremena provodimo napolju, otkriveni delovi tijela su stalno izloženi suncu, vjetru, prašini… djeca se više igraju napolju, više se kupaju iz higijenskih ili rekreativnih razloga… zbog stvaranja aktivnih oblika vitamina D neophodno je izlaganje sunčevim zracima. Savremeni način života nas sve više vezuje za unutrašnjost kuća i stanova, a ozonske rupe čine da se plašimo bilo kakvog izlaganja suncu. Kao i u svemu, treba naći mjeru – šetnja u ranim jutarnjim satima i sunčanje u kasnim popodnevnim neće nas izložiti visokom UV indeksu, a blagotvorno će uticati na sintezu vitamina D u koži.

Kada pomislimo na ljeto, pomislimo i na ljetovanje – može li se godišnji odmor zamisliti bez slane morske vode, plaže i sunčanja. Bronzani ten je godinama bio najdraži suvenir sa mora, bez obzira na sva upozorenja stručnjaka o negativnim zračenjima, starenju kože. Svi smo nekad u životu izgorjeli na suncu, proveli nekoliko noći mijenjajući obloge od kiselog mlijeka… Kod djece su opekotine od sunca još opasnije. Dečja koža je tanja, nježnija, lakše gubi tečnost i elektrolite. Uz pretjerano sunčanje moguće je da dijete doživi i sunčanicu, dehidrataciju… Imperativ ljetovanja sa malom djecom je kratkotrajno izlaganje suncu uz izbjegavanje najtoplijeg dijela dana. Djeca sa ekcemom nekada imaju ozbiljna pogoršanja stanja kože u dodiru sa morskom vodom – radije provedite vreme na jezeru ili reci.

Zaštita i pravilna njega dječje kože

Primjena preparata za sunčanje sa visokim faktorom zaštite je obavezna, mazanje treba ponavljati poslije svakog boravka u vodi. Po povratku sa plaže slijedi tuširanje slatkom vodom i nanošenje kreme za njegu, u skladu sa preporukom pedijatra. U slučaju da se ipak dogodi prekomerno izlaganje dečje kože suncu (crvenilo, bol) uzdržite se od plaže nekoliko dana, za kupanje djetetu obucite bijelu majicu dužih rukava.

Pravilna njega dečje kože u bilo koje doba godine i u bilo kom uzrastu podrazumijeva racionalno korištenje sredstava za kupanje, kratkotrajan boravak u vodi, brisanje ubrusima koji u sebi ne sadrže ostatke deterdženata i omekšivača i obilno mazanje kremama koje će nadoknaditi izgubljenu vlagu i masnoću. Kod djece koja već imaju probleme sa kožom sprovoditi higijenu i njegu u skladu sa preporukama dermatologa, izbjegavajući ekstremne uslove spoljašnje sredine. Uvijek treba imati na umu da naša koža „pamti“ sve nepovoljne faktore koje smo joj priredili od najranijeg djetinjstva.