Umijete li da kažete ne

 

Očuvanje ličnog integriteta ne postiže se ćutanjem, trpljenjem ili ljutnjom, već dosljednim, smirenim i jasnim iskazivanjem želja i ciljeva, uz poštovanje sebe i drugih.

 

Autor: Mr V. Knežević

 

Ako se često osjećate ozlojeđeno, frustrirano ili nelagodno, vrijeme je da se preispitate da li ste adekvatno postavili psihološke granice prema drugim ljudima i da li istrajavate na njihovom poštovanju. Zapitajte se da li umijete da jasno, učtivo i nedvosmisleno iskažete svoje želje, misli, namjere, težnje, ili se plašite da ćete tako odbiti druge ljude od sebe, da ćete im se zamjeriti, izgubiti ih, pa ćutite, trpite i gomilate stres?

Nemaju svi ljudi osjetljivost za druge, niti ih pretjerano zanimaju vaše granice. Neke osobe su u stanju da vas ozbiljno povrijede verbalno i emotivno, koristeći povjerljive informacije koje ste podijelili s njima, podsmijevajući se vašim mislima ili djelima, igrajući na kartu poniženja i manipulišući vašim osjećanjem krivice. Napad na vaš lični integritet u funkciji je njihovih toksičnih potreba, pa je bitno da prepoznate sve znakove upozorenja i što prije naučite da takvim osobama kažete jasno i glasno ne.

 

Ljudi vampiri

Distanciranje od ljudi koje psiholog Albert Dž. Bernstin naziva emocionalnim vampirima nije uvijek jednostavno, zato što ova vrsta grabljivaca može da nas vreba i na radnom mjestu, među prijateljima, pa čak i u kući i porodici. Zbog toga je od životne važnosti da razvijete odbrambene strategije, od kojih je prva i osnovna da na pristojan i odlučan način umijete da kažete ne!

Jasno postavite lične granice i poštujte tuđe, ne pristajući na emotivne ucjene. Sve drugo je iscrpljujuće do te mjere da vodi u gubitak samopoštovanja i deluziju da će emocionalni vampir da vas ostavi na miru ako mu udovoljavate. Neće! On svoje potrebe stavlja u prvi plan i prvom prilikom napašće vaš lični prostor bez obzira na to kako se vi osjećate.

Povreda ličnog prostora

Prelaženje lične granice može biti fizičko i psihološko, od neželjenog dodirivanja i zlostavljanja, preko verbalnih uvreda, kleveta i ponižavanja, do manipulisanja vašim osjećanjima, kontrolisanja i zloupotrebljavanja pošte i podataka iz mobilnog telefona ili kompjutera.

Da se ne biste našli u tom olujnom kovitlacu povređivanja, najvažnije je da upoznate sebe, razvijete samopoštovanje i sposobnost da ljudima sa kojima ste u interakciji stavite do znanja gdje su vaše granice. Ko poštuje sebe, poštuju ga i drugi.

Odgovorno biranje

Međuljudski odnosi nisu u kamenu uklesani, oni su podložni promjenama i mogu da idu nagore ili nabolje. Ali to ne znači da je potrebno da ulažete trud u popravku drugih ljudi, ili da treba da se osjećate krivim što se neko loše ponaša. Samo ćete bespotrebno gubiti energiju i vrijeme. Svaka odrasla osoba je odgovorna za svoje ponašanje, kao i za svoje izbore. Svi mi imamo slobodnu volju da promijenimo mišljenje o nekome ili da se prestanemo družiti sa osobom koja nas emotivno ili fizički ugrožava. Niko ne mora da trpi ljude koji ga maltretiraju ili ne poštuju.

Zdrav odnos sa drugim ljudima podrazumijeva da nam u interakciji sa njima samopoštovanje neće biti narušeno. Izbalansiran odnos u socijalnim kontaktima uvijek uključuje i sposobnost da kažemo ne. Ako vam je to iz nekog razloga neprijatno ili teško, sjetite se da vaše ljubazno, ali odlučno ne drugoj osobi zapravo pomaže da nauči gdje su granice u ophođenju sa drugim ljudima.

Dosljednost

Odluka da postavite granice može kod drugih ljudi da izazove bijesne reakcije, što nas može navesti na to da popustimo ili da se naljutimo, što nikako ne dovodi do rješenja, već problem narušenih odnosa samo produbljuje. Međutim, ako druga osoba vidi da ste dosljedni u svojim odlukama, da nepokolebljivo i ljubazno istrajavate na onome što ste zacrtali, neće joj preostati ništa drugo nego da to prihvati ili da se udalji.

Smirenost

Biti smiren u situaciji kada nas neko emotivno ucjenjuje, maltretira ili na druge negativne načine  pritiska da popustimo u svojim odlukama i odreknemo se zacrtanih ciljeva, nije lako, ali je vrlo korisno. Odgovor na ljutnju nije ljutnja, to samo pogoršava ionako napetu situaciju. Tuđi bijes najbolje se neutrališe smirenošću. I ako vam je teško, ne budite popustljivi, jer tako ćete samo da spustite granice i zbog toga ćete se osjećati frustrirano i nezadovoljno.

Jasnost

Da bi vaše psihološke i emotivne granice bile jasne drugim ljudima, one prvo moraju da budu jasne vama. Razmislite i odlučite se šta zaista želite, šta možete, a šta ne možete i toga se pridržavajte. Ako na jasan način prvo sebi definišete granice svoje tolerancije, one će biti vidljive i drugim ljudima.

Odbrana granica

Većina ljudi osjeća i prihvata granice drugih ljudi, poštuje ih i ne prelazi. Ako im se slučajno desi da ih naruše, povlače se uz izvinjenje. Međutim, ima i onih koji tuđe granice ne poštuju i u stanju su da ih ozbiljno naruše. U slučaju ekstremnih situacija kao što je fizički napad i zlostavljanje, treba odmah i bez odlaganja potražiti pomoć drugih ljudi i službi koje se time bave (socijalni radnici, policija).

Odbrana sopstvenih granica nije uvijek laka. To je ozbiljan posao koji bi trebalo da radimo uz smiješak, strpljivo i odgovorno prema sebi. Na taj način ne samo da čuvamo lični integritet, već smo i dobar primjer djeci i drugim ljudima kako se preuzima odgovornost za sopstvene postupke i izlazi na kraj sa onima koji nas ugrožavaju.