SINDROM LOŠEG VREMENA

autor: Mr V. Knežević

Ako kada pada kiša želite samo da legnete u krevet, ili vas boli glava i nije vam ni do čega kada puše vjetar, vi ste meteoropata i vrijeme je da svoje tegobe prevenirate vježbanjem, zdravom ishranom i urednim spavanjem.

Uticaj vremenskih prilika na zdravlje i raspoloženje ljudi bio je poznat od davnina, iako se meteoropatija smatra bolešću modernog doba. „Nagle promjene su opasne“, govorio je još prije dva i po milenijuma Hipokrat, antički ljekar. Ovaj otac moderne medicine je smatrao da za svaku bolest postoje kritični dani, da medicina mora da uzima u obzir i godišnja doba, kao i da treba istraživati i vjetrove „kako hladne tako i tople“, jer je u prirodi sve povezano.

Iz istog razloga mediteranske zemlje u srednjem vijeku nisu donosile važne državne odluke i zakone kada puše jugo, topao i suh vjetar koji dolazi iz sjeverne Afrike i prelaskom preko Sredozemnog mora postaje vlažan. Znalo se da tmurno vrijeme, visoke temperature, vazduh zasićen vlagom i naleti kiše i vjetra kvare raspoloženje i koncentraciju ljudi, pa su i zločinci dobijali blaže kazne kad duva jugo.

Meteoropate su češće žene

I naravno da ni moderan čovjek nije pošteđen tegoba, odnosno pogoršanja zdravstvenog stanja uslijed loših vremenskih prilika. Nekome “puca glava” zbog promjena u vazdušnom pritisku, drugi osjećaju ubrzan rad srca, ili aritmiju, treći se žale na bolove u mišićima i zglobovima, ili primjećuju da su napeti, anksiozni i loše raspoloženi.

Meteoropatija je sindrom koji se javlja i kod djece i kod odraslih, razlika je samo u tome što su neke osobe podložnije uticaju atmosferskih prilika od drugih. Zbog hormonskih promjena (menstruacija, trudnoća, menopauza), meteoropatija više pogađa žene od muškaraca. Statistički gledano, od ovog sindroma najviše pate osobe srednje životne dobi. I to nije ništa neobično, jer naš moderni način života prilično udaljava od prirode, mnogo vremena provodimo u zatvorenom prostoru i klimatizovanim prostorijama, gubeći sposobnost adaptacije. Iz tog razloga, ovim problemom bavi se i javno zdravlje mnogih zemalja; Protokoli o postupanju i preporuke o zaštiti od vrućine, na primjer, daju smjernice kako zdravstvenim radnicima, tako i građanima.

Simptomi

Meteoropatske tegobe mogu da se jave jedan do dva dana prije promjene vremena. Mogu biti psihičke, kada se ispoljavaju kroz nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost, osjećanje beznadežnosti („nije mi ni do čega“), pospanost, umor, napetost, nesanicu, osjećanje nervoze, bijesa, ljutnje bez razloga, smanjene koncentracije i radne sposobnosti.

Fizički simptomi meteoropatije obuhvataju različite vrste glavobolja, osjećanje mučnine i nadutosti, bolove u mišićima i zglobovima, otežano disanje, probleme u kardiovaskularnom sistemu, kao i pogoršanje hroničnih bolesti. 

Riječju, meteoropate nisu hipohondri, pa kada kažu da se ne osjećaju dobro, treba ih razumjeti, a ako je potrebno i ukazati pomoć, posebno ako su u pitanju starije osobe s historijom hroničnih bolesti.

Prevencija

Bavljenje sportom, vježbanje, šetnje na otvorenom i kada pada kiša ili puše vjetar, uz odgovarajuću obuću i odjeću, svakako pomažu da se naš organizam navikne na različite vremenske prilike. Unošenje dovoljno tečnosti, najmanje dva litra vode na dan, izbjegavanje gaziranih pića, industrijskih grickalica, kafe, alkohola i pušenja, također pomaže da ojačamo naš imunitet i ne pokleknemo zdravstveno pred oluju, zbog tmurnog vremena ili vlažnog vazduha. Zdrava ishrana, bogata antioksidantima, konzumiranje namirnica bogatih vitaminima i mineralima, kao i suplemenata o kojima se treba konsultovati s farmaceutom u apoteci, te uredno spavanje i odmaranje – doprinijet će da lakše prebrodimo meteoropatske tegobe.

Hiper osjetljivi ljudi trebalo bi i da ćešće kontrolišu svoje zdravlje, nivo šećera u krvi, pritisak, krvnu sliku, paze da uredno uzimaju propisanu terapiju i ne forsiraju se ni psihički ni fizički, kada osjete meteoropatske tegobe. Hronični bolesnici koji pate od bronhitisa, astme, opstruktivnih plućnih bolesti, emfizema i drugog, treba da se čuvaju toplotnih talasa i boravka na otvorenom kada su ekstremne temperature, da prate vremensku prognozu i ponašaju se u skladu s preporukama zdravstvenih radnika.

Iako meteoropatija nije bolest u klasičnom smislu, temperatura i vlažnost vazduha, kao i brzina vjetra i sunčevo zračenje utiču na naše psihofizičko zdravlje. Da prepoznamo sindrome i lakše prebrodimo tegobe, pomaže nam humana biometeorologija, multidisciplinarna oblast u kojoj se proučava uticaj vremena i klime na čovjeka.