Stoljetna kraljica

 

Maslina se gaji gotovo još od praistorijskih vremena. U kulturu je, vjerovatno, uvedena prije 2500 godina, na Kritu i u Siriji.

 

Olea europaea L. – maslina

(porodica Oleaceae)

 

Autor: Prof. dr R. Jančić

 

Svoje širenje kultivisana maslina nastavila je preko Grčke na cijeli mediteranski svijet. Danas se gaji i u Kaliforniji, Australiji i južnoj Africi. Postoji na hiljade različitih kulturnih varijeteta ove vrsta, a računa se da na svijetu postoji više od 800 miliona stabala masline.

Maslina je stalno zeleno drvo visoko do 10 m sa vrlo razgranatim i krivim deblom na kome su brojne veće i manje pukotine. Korijenov sistem je snažan i dobro razvijen. Listovi su naspramno raspoređeni, izduženo-eliptični i sa vrlo kratkim lisnim drškama. Liske su kožaste, cijelog oboda, sa gornje strane tamnozelene, a sa donje srebrnastosive od ljuspastih dlaka. Cvjetovi su dvopolni, aktinomorfni, bijeli i sakupljeni u uspravne grozdove koji se javljaju u pazuhu listova. Čašica je zvonasta, kratka, petozuba. Krunični listići su srasli u cijev, koja se u gornjem dijelu račva u 4 režnja. Sa ruba plitke krunične cijevi polaze dva prašnika, a između njih se pomalja žig, sa dva režnja. Plod je izdužena, loptasta koštunica, sa jednim sjemenom. Mesnati dio ploda je u početku zelen, potom pocrveni, a kad sazri onda je gotovo crne boje. Cvjeta u maju i junu.

Maslina raste na svijetlim, osunčanim mjestima. Osjetljiva je na niske temperature, a veoma dobro podnosi sušu. Ima dug životni vijek, od 300 do 600 godina, a postoje primjerci za koje se vjeruje da su stari oko 2000 godina. Upotrebljava se ulje koje se dobija cijeđenjem plodova, sami plodovi, listovi i drvo.

Pored ove kultivisane, pitome masline Olea europea var. sativa, na Mediteranskom primorju u makiji, raste divlja maslina Olea europea var. oleaster koja za razliku od pitome raste kao razgranat i trnovit žbun.

 

Maslinovo ulje

Dobija se iz plodova masline, najvažnije je nesušivo ulje. Ulje se cijedi iz pulpe ručno ili mehanički. Ulje je zlatnožuto, čisto, bez mirisa i jestivo. Uglavnom se koristi za jelo, za konzerviranje sardela, i u medicini. Manje kvalitetno ima zelenkastu boju i upotrebljava se za izradu sapuna i podmazivanje. Najlošije je ono koje se dobija uz upotrebu razrjeđivača poslije nekoliko presovanja. Potpuno zrele maslinke daju najveću količinu ulja. Maslinovo ulje je jedno od najvažnijih jestivih ulja, može da se čuva dugo vremena i biva užeglo samo poslije izlaganja vazduhu. Uljana pogača se koristi za ishranu stoke i đubrenje zemljišta.

 

Ljekovitost: Maslinovo ulje se koristi kao holagog i kao podloga, za izradu nekih farmaceutskih preparata. Listovi masline imaju ljekovito dejstvo, uglavnom se koriste kao antihipertenziv i diuretik.

 

Plodovi masline – maslinke, koriste se i neposredno za jelo poslije jednostavne prerade. U prvoj fazi vrši se odgorčavanje plodova, tj. hidrolitičko cijepanje oleuropeina hemijskim i enzimskim putem.

 

Drvo masline se koristi za izradu namještaja, kutija, činija i pribora za jelo.

 

Vrste maslinovog ulja

(prema klasifikaciji Međunarodnog savjeta za maslinovo ulje)

 

– Djevičansko maslinovo ulje (Virgin Olive oil)

Ovo je ulje dobijeno od plodova maslinovog drveta samo mehaničkim ili drugim fizičkim načinom. Maslinke se ne podvrgavaju ni jednom drugom tretmanu osim pranja, centrifugiranja i filtracije. Ekstra djevičansko ulje (ulje najboljeg ukusa i mirisa) je dobro za salate i za nekuhana jela;

– Rafinisano (prečišćeno) maslinovo ulje

U ovu kategoriju svrstava se maslinovo ulje dobijeno prečišćavanjem djevičanskog ulja – lampante.

Rafinisano maslinovo ulje je odlično za spremanje jela gdje ukus masline ne mora biti preovlađujući – majonez, na primjer, ili za prženje;

– Rafinisano maslinovo ulje od komine.

To je sirovo ulje dobijeno preradom komine uz pomoć rastvarača, i namijenjeno je poslije prečišćavanja za ljudsku upotrebu. Koristi se uglavnom za komercijalno pakovanje hrane (konzerve).

 

Ja'Whaun Bentley Jersey