Prirodna vazdušna banja

 

Planina Konjuh neprocjenjivo je turističko blago Tuzlanskog kantona, koje odlikuje netaknuta priroda, čist vazduh, prostrane šume, bogat biljni i životinjski svijet, značajni izvori planinske vode i speleološki lokaliteti.

Autor: I. Dragičević

 

Tuzlanski kanton, smješten u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, poznat je po svojoj burnoj istoriji i istorijskom naslijeđu, popularnim turističkim destinacijama i atrakcijama, ali i po prirodnom bogatstvu izvanrednog značaja. Posljednja kategorija bila bi nepotpuna ako bismo iz nje izostavili jednu od najljepših prirodnih atrakcija ne samo Tuzlanskog kantona, nego i cijele BiH – planinu Konjuh. Poznata kao vazdušna banja, planina svakako opravdava ovaj naziv, u što su se uvjerili svi koji su makar jednom kročili na njene strmine, prošetali njenim stazama i šumama te udahnuli svjež i čist vazduh na njenim visinama. Prosječna visina Konjuha je 1000 metara, a iznad prosjeka izdižu se vrhovi Vina Kruška (1088 mnv), Šuplji Javor (1157 mnv), Zidine (1180 mnv), Suho Drvlje (1206 mnv), vrh Javorja (1261 mnv), Zečiji Rat (1275 mnv), Bijeli Vrh (1272 mnv) i najviši vrh Konjuha (1328 mnv). Kao prirodna granica Tuzlanskog kantona, planina Konjuh se proteže s jugozapadne strane preko opština Banovići, Živinice i Kladanj, i za sve ove opštine je od velikog značaja.

 

Zaštićeni pejzaž Konjuh

Koliki je značaj planine Konjuh govori i činjenica da je jedan dio ove planinske ljepotice, tačnije 8016 hektara pretežno planinskog područja, proglašen Zaštićenim pejzažem Konjuh. Veći dio ove zone je prohodan i pristupačan, ali u pojedinim dijelovima ova planina skriva i tajnovite predjele na koje ljudska noga još uvijek nije kročila. Zaštićena zona bogata je pećinama, jamama i vrtačama; rijetkim biljnim te reliktnim i ugroženim životinjskim vrstama; brojnim izvorištima čiste, planinske vode; kao i istorijskim spomenicima i srednjovjekovnim stećcima.

Na području zaštićenog područja naći ćete bosanski ljiljan, bosansku peruniku, sunovrat… Prošetaćete se gustim šumama, među kojima se nalaze i šume bijelog i crnog bora, gdje možete sresti ugrožene vrste životinja kao što je mrki medvjed. Bogat šumski fond osigurao je ovom području bogatstvo ne samo biljnim vrstama, nego i životinjskim vrstama među kojima treba spomenuti i divlje svinje, vukove, lisice, divlje mačke, kune zlatice, tvorove te gmizavce poput zelembaća, živorodnog guštera, sljepića i dr. U rijetke i ugrožene vrste među životinjskim svijetom spadaju i ptice veliki tetrijeb, planinska sova i lještarka te vodene životinje vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka kao i potočna mrenica.

Na planini Konjuh postoji i više srednjovjekovnih stećaka, ali i značajnih speleoloških lokaliteta. Posebno je značajna i nadaleko poznata pećina u Brateljevićima, poznatija kao Djevojačka pećina, koja u svom imenu krije tajanstvenu priču. Legenda govori o djevojci hrabrijoj od svih muškaraca, koja je dobrovoljno otišla u pećinu po vodu. Kao dokaz da je vodu donijela s izvora, morala je zabosti vreteno pored izvora, ali je nesretnim slučajem vreteno probola kroz kraj svoje haljine i kada je krenula da izađe, haljina je povukla nazad što je djevojku uplašilo i srce ju je od straha izdalo. Ova legenda privlači veliki broj posjetioca, baš kao i obilježja iz antičkog doba i neobične gravure na samim stijenama u pećini. Svakako najveći broj posjetilaca okupi tradicionalna manifestacija Dani djevojačke pećine, koji se održavaju krajem avgusta.

Zaštićeni pejzaž Konjuh se prostire na dva slivna područja: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru i slivno područje rijeke Drinjače na jugu, a na njegovoj teritoriji nalazi se i prirodno jezero – Paučko jezero, poznato i kao Gorsko oko. U podnožju planine smješteno je i vrelo Muške vode, koje je postalo poznata turistička atrakcija jer se vjeruje da ljekovita voda s ovog izvora daje snagu muškarcima i predstavlja svojevrsni afrodizijak. Postoje i predanja koja kazuju da je putopisac Evlija Čelebija još u 17. vijeku pisao o Muškoj vodi koju je zvao izvorom mladosti. I istraživanja koja su provedena 60-ih godina prošlog vijeka potvrdila su njenu ljekovitost, bar kada je u pitanju jačanje vitalnosti organizma.

 

Mjesto za odmor, uživanje i rekreaciju

Izletište Zobik, udaljeno oko 17 km od Banovića, najljepše je izletište na ovom području upotpunjeno planinskim domom Varda, uređenim terenima, stolovima, klupama i pješačkim stazama, zbog čega je i omiljeno izletište stanovnika okolnih opština. Tradicionalno se na ovom lokalitetu održava manifestacija Šetnjom do zdravlja – Pozdrav proljeću, kada veliki broj ljubitelja prirode šetnjom i pješačenjem slavi dolazak proljeća, a ujedno čine dobro za svoje zdravlje. Za one koji ipak nisu ljubitelji dugih šetnji, u samom podnožju Konjuha nalazi se i izletište Zlača, koje nudi potpuni užitak za odmor sa smještajnim kapacitetom u istoimenom hotelu, okruženom prirodom, terenima i šumama. Od Banovića je Zlača udaljena svega 12 km, a posebno je atraktivna za pripreme sportista, održavanje kongresa i seminara, ali i za odmor i uživanje u prirodi.

Konjuh je planina neobične i neodoljive ljepote, koja u svojim njedrima skriva pravo prirodno bogatstvo, i prava je mala oaza, mjesto za odmor i uživanje, rekreaciju, planinarenje, šetnju. Njegova pristupačnost i raznovrsnost pružaju mnoštvo mogućnosti za turiste, istraživače, rekreativce, avanturiste, alpiniste, planinare, ribolovce, speleologe, fotografe i dr. A kada jednom odete na Konjuh, teško ćete izdržati da ga ne posjetite ponovo, i ponovo, i ponovo… Jer ova planina ima šarm kojem teško ko može da odoli.

 

Nadaleko poznat bosanski javor

Planina Konjuh jedno je od najvećih staništa bosanskog javora, koji se proslavio širom svijeta. Poznavaoci muzike i ljubitelji violina potvrdiće vam da najljepši zvuk imaju violine napravljene od bosanskog javora, a potvrda za to je što je ovo drvo koristio i slavni Antonio Stradivari za izradu svojih violina.