Borba protiv muške ćelavosti

Autor: M. Marjanović

Koliko puta vam nedjeljno iskoči reklama za neku kliniku za transplataciju kose? Rekao bih i previše. Sve dok muškarci ćelave, industrija se trudi da im zadrži kosu. Da li su naučnici konačno došli do “korijena” problema?

Svojevremeno je u svijetu šou biznisa odjeknula izjava Larija Dejvida, kreatora popularne serije “Sajnfild”. Na pitanje na šta je najponosniji u životu, on je odgovorio: “To je lako pitanje. To bi bio način na koji sam se prilagodio ćelavosti”.
On je obrazložio da živimo u svijetu u kojem 75% žena kaže da se ne bi zabavljalo sa ćelavim muškarcima. Ćelavi muškarac mora više da se potrudi, kaže Lari. “Moramo se bolje obući, zaraditi malo više novca i imati malo više šarma. Popričajte nekad sa ćelavim muškarcem. Recite da ne odlazite impresionirani poslije razgovora sa njim.” Ovu izjavu je Dejvid dao još 2000. godine.

Skupa transplantacija

Androgena alopecija ili ćelavost kod muškaraca pogađa oko polovinu svih muškaraca u dobi od 50 godina i ne mogu svi da izmisle popularnu humorističku seriju. A prema nekim podacima industrija ponovnog rasta kose bilježi prihode od tri milijarde eura. Po ovim trendovima izgleda da više neće biti ćelavih muškaraca.
Operacije za transplantaciju kose postaju uobičajena procedura. Jedan od prvih koji je o tom zahvatu iskreno progovorio je poznati engleski fudbaler Vejn Runi, koji je 48-satni zahvat platio 30.000 funti u jednoj klinici 2011. godine. Glumac Džejms Nezbit se plašio da će izgubiti uloge kao ćelavac. “To je nešto s čime sam se borio”, rekao je Džejms, “a to je verovatno bila sujeta u meni.”
Lijekovi Finasterid 1% i Minoksidil 5% su farmaceutska rješenja. Oni zaustavljaju opadanje kose, ali bez ponovnog rasta. Prema svjetskim medijima, Donald Tramp, donedavni američki predsjednik, koristi Propecie (Finasterid 1%). Opet se ovdje vraćamo na Dejvidovu teoriju o predrasudama o ćelavim muškarcima i koliko god Trampove folikularne kreacije bile smiješne, mnogi kažu da ne bi bio izabran za predsjednika da je bio ćelav. Uz tu tvrdnju daju argument da je samo pet američkih predsjednika bilo ćelavo.

Da li je blizu rješenje?

Sveti gral muške ćelavosti ostaje lijek koji će omogućiti ponovni rast kose. A izgleda da nećemo dugo čekati na taj dan. Univerzitet u Mančesteru objavio je da lijek za osteoporozu ima “dramatične rezultate” koji podstiču rast kose kada se primjenjuju na uzorcima tkiva u predkliničkim ispitivanjima. Za ove vijesti “kriv” je dr. Natanja Hokšor.
“Sve je počelo sa lijekom, ciklosporin A, koji je imunosupresiv”, objašnjava doktor Hokšor. “Tipično se daje pacijentima koji su imali transplantacije kako bi se spriječilo da odbace nove organe nakon operacije, a primjećeno je da to pojačava rast kose. Ali stvar je u tome što zapravo ne želite to da date pacijentima jer ne želite da potisnete njihov imunološki sistem. Dakle, koristio sam taj lijek za liječenje folikula ljudske dlake u laboratoriji kako bih pokušao da identifikujem kako je zapravo lijek funkcionisao.”
Otkriveno je da je lijek ciljao protein SFRP1, koji utiče na rast folikula. Doktor Hokšor je otkrio u literaturi da već postojeći lijek za osteoporozu, VAI-316606, dizajniran da cilja ovaj protein sa mnogo više preciznosti. “Obično radimo eksperimente duže od nedelju dana. Stavili smo folikul dlake u posudu i ovim lijekom je pojačano izduživanje osovine dlake u roku od dva dana. Dlaka je bila zdravija. Folikuli su deblji i veći. Dakle, sve ovo prilično obećava.”
U trku oko pronalaženja lijeka protiv ćelavosti uključile su se italijanska farmaceutska kompanija “Giuliani” i američka start up kompanija “River Town Therapeutics”. I pošteno je reći da će onaj ko prvi stigne do cilja zaraditi mnogo novca.
Doktor Hokšor kaže da postoje mnoge kompanije koje rade na rješavanju ovog problema i da sve idu u različitim pravcima. Neke koriste lijekove, a neke matične ćelije. “Iako je ćelavost u osnovi kozmetičko pitanje, to ne znači da je trivijalno. To izaziva psihološku patnju”, kaže doktor Hokšor.