Pušenje je bolest zavisnosti

Autor: Mr V. Knežević

Duhan je uzrok smrti preko 100 miliona ljudi u 20. vijeku i ubio je više osoba nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno, za vrijeme kojih su se cigarete zvane “dim vojnika” dijelile kao deo vojničkih sljedovanja…

Iako se za duhan zna od kraja 15. vijeka, kada je Kristofer Kolumbo dobio osušeni list ove biljke od američkih Indijanaca, a moreplovci ga prenijeli u Evropu, gdje je počeo svuda da se gaji, prva upozorenja o štetnosti duhana pojavila su tek prije pedesetak godina. Ljudi su vijekovima vjerovali da duhan liječi skoro sve boljke, od kancera do lošeg zadaha i zubobolje. Drugim riječima, “ono što je istina za jedno vrijeme u drugom je zabluda”, kako je to lijepo rekao francuski filozof Monteskje.

Španski ljekar Nikolas Monardes napisao je 1571. knjigu o istoriji medicinskih biljaka Novog svijeta, gdje navodi da duhan liječi čak 36 zdravstvenih tegoba, a Amerikanac Tomas Harriet 1588. godine reklamira pušenje kao način uzimanja dnevne doze duhana i umire od raka nosa, što i nije čudno jer je u to vrijeme bilo popularno izdisanje dima kroz nos. Početkom 17. vijeka duhan je toliko popularan da se povremeno koristio kao novac i vrijedio kao zlato.

Prvi ozbiljni zavisnici od duhana pojavljuju se sredinom 19. vijeka. Kompanija Filip Moris, osnovana 1847. godine, počinje da prodaje ručno smotane turske cigarete. Zapravo, cigarete postaju popularne preko ruskih i turskih vojnika. Godine 1901. prodato je 3,5 miliona cigareta, a cigara šest miliona. Tokom Prvog i Drugog svejtskog rata, cigarete su zvane “dim vojnika” i dijelile su se kao dio vojničkog sljedovanja.

Odvikavanje

Danas znamo da je duhan samo u 20. vijeku ubio više ljudi nego oba svjetska rata zajedno, jer je uzrokovao smrt preko 100 miliona osoba, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Svakih nekoliko sekundi po jedan čovjek umre od neke bolesti izazvane duhanskim dimom, koji sadrži preko 40 kancerogenih materija, poput ugljen-monoksida i katrana. Kada se zna da pušenje ove visoko toksične biljke izaziva tešku zavisnost poput heroina, jedna od ključnih tema savremenog doba je odvikavanje od nikotina, kao i prevencija pušenja.

Stručnjaci kažu da za odvikavanje od pušenja nisu dovoljne samo mračne činjenice i poražavajući statistički podaci, da bi pušač odlučio da se oslobodi od duhanske zavisnosti. Istina o štetnosti cigareta može da bude dio motivacije, ali je za prekidanje pušenja potreban plan i program, kao i volja i odluka. Žudnja za cigaretama je izrazita, pa ništa neobično nije što dobre namjere da se ostave lako padaju u vodu. “Prestanak pušenja je najlakša stvar na svijetu, ja sam prestajao hiljadu puta”, rekao je Mark Tven, slavni pisac.

Iako je do skora bilo mnogo različitih škola mišljenja kako ostaviti cigarete, danas se većina terapeuta slaže da je najbolje da se to učini odjednom, a ne postepeno, jer je to i mučenje i permanentna provokacija s lošim izgledima. Iskustvo je pokazalo i da se najlakše izlazi na kraj s fiziološkom zavisnošću od duhana, koja prestaje već za nekoliko dana. Da pušač u to vrijeme ne podlegne želji za nikotinom, pomažu razna sredstva, poput nikotinskih žvaka i flastera.

Postoji čitav niz dobrih savjeta za osobe koje su u procesu odvikavanja od duhanskog dima, počevši od svakodnevnog kupanja i relaksacije vodom, ako ni zbog čega drugog, a ono jer je pušenje ispod tuša nemoguća misija. Veoma je važno i da se pije dosta vode, jer to potpomaže izlučivanje nikotina iz organizma, a i nervni sistem bolje funkcioniše.

Kao i kod svake druge zavisnosti, bitan je uredan život i uspostavljanje pozitivne dnevne rutine. To znači, ako je pušač navikao da zapali cigaretu poslije jela, da bi to izbjegao treba poslije obroka da ode u šetnju. Da se ne poklekne u odluci o ostavljanju cigareta pomaže i uredno spavanje i odmaranje, jer su umor i nervoza od premorenosti okidač za vraćanje na staru naviku. Zdrava ishrana, bez pretjerano začinjenih jela i industrijskih grickalica, izbjegavanje alkohola, kao i mjesta gde je pušač volio da sjedi i puši, poput kafića i restorana, se podrazumjeva.

Prevencija

Ne kaže se uzalud da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti. Zato je prevencija pušenja bitna i provodi se u školama i preko medija, različitim antipušačkim kampanjama. Veoma je važan i uticaj roditelja, jer šta vrijedi ako se u obrazovnom sistemu djeci objašnjava štetnost duhana za njihovo psihofizičko zdravlje, ako se roditelji dave u duhanskom dimu.

Stariji građani pamte kako se do prije neku deceniju slobodno pušilo u avionu, autobusu, vozu, čekaonici doma zdravlja, u gradskom prevozu i kinu. Danas je to nezamislivo. U nekim zemljama pušenje je zabranjeno i na javnim površinama, na plaži i u parku, a ne samo po restoranima i kafanama. Promovisanje zdravog načina života, u šta navika pušenja svakako ne spada, ključni je adut u globalnom nastojanju da se ljudi oslobode ove izrazito štetne zavisnosti.