Tradicionalna kineska medicina

autor: Dr A. Makević

Kineska medicina propagira i stil života i hranu kao lijek. Svaka namirnica, začin, sos, čaj ili poslastica je spoj različitih izvora hranljivih i ljekovitih sastojaka

Tradicionalna kineska medicina je jedna od najstarijih grana u historiji medicine, koja je nastala na prostoru Kine i većeg dijela Azije. Ona je spoj različitih tehnika koje svoje korene imaju u drevnoj filozofiji (taoizmu) čije postavke i vjerovanja datiraju prije više od 5.000 godina. Za sada se ubraja u alternativni pristup.

Dva oblika terapije

U tradicionalnoj kineskoj medicini postoje dva oblika terapije: spoljašnji i unutrašnji. Spoljašnju terapiju karakterišu razne masaže kao što je šijacu, akupresura, tuina terapija (manuelna terapija), akupunktura, moksibustija (paljenje pelina za postizanje lokalnog zagrijavanja), magnetoterapija, upotrebu ventuza, reiki terapija (za liječenje napetosti i stresa), Su-Đok terapija i druge. Unutrašnji oblik terapije podrazumijeva primjenu tradicionalnih kineskih metoda liječenja biljkama, životinjama i mineralima i upotrebu uobičajenih namirnica (dijetetika u zapadnoj medicini). Recepture za unutrašnju upotrebu prilagođavaju se svakom pacijentu prema potrebi dodavanjem ili izuzimanjem određenih biljaka, minerala i životinjskih dijelova. Preparati se koriste u obliku čajeva, granula, kapsula, kapljica ili tečnosti. Biljke su sortirane u pet grupa prema temperaturnom dejstvu i djelovanju u određenim zonama tijela na jako hladno, hladno, umjereno, toplo i vruće.

Hrana kao balans

Osnovna karakteristika kineske ishrane je prevencija. Hrana se koristi da uspostavi ravnotežu između pojedinca i njegovih prirodnih ciklusa kao i životnog okruženja. Veoma je bitno sezonsko konzumiranje namirnica kada ono u sebi posjeduje pun kapacitet hranljivih sastojaka i vitamina. Namirnice imaju topao spektar kao što su đumbir, cimet, kurkuma, orasi, praziluk ili hladan spektar, a to su nana, citrusi, tofu sir, mlijeko, celer, krastavac i paradajz. Također, poštujte postulate i boje na trpezi: ljubičasta (patlidžan), crvena (paradajz), zelena (špinat), narandžasta (mrkva), žuta (limun). Istraživanja su pokazala da različite boje voća i povrća sadrže i različite fitohemikalije. Tako paradajz, lubenice i crvene paprike sadrže likopen (koji je dobar u borbi protiv raka), narandžasto i žuto voće i povrće sadrže beta karoten, bijeli i crni luk ima niz sulfata za jačanje imunog sistema i odbranu od bakterija i virusa. Tradicionalna kineska medicina preporučuje kuhanu, čorbastu hranu naročito poslije bolesti kada se javi slabost i malaksalost, za stariju životnu dob, jer kuhana hrana omogućava lakšu apsorpciju.

Više povrća, manje mesa

Istočnoazijka tradicija govori da je pored izbora hrane bitna i količini unijete hrane. Kineska poslovica kaže “za dug život jedite dok ste 70 posto puni”. Povrće je u obrocima obilnije dok se meso preporučuje u manjim količinama, da bude posnije i uvijek ga treba sjeći na manje komadiće, a u opticaju su piletina, pačetina, riba, goveđe ili svinjsko meso. Primjenjuju se nudle od rižinog brašna ili riža (crvena, crna ili suši), a hljeb je obično kuhan na pari i zove se mantou. Začinsko bilje je karakteristika orijenta, a najviše se koriste zvezdasti anis, cimet, karanfilić, komorač i sečuan biber. Limun kao dodatak jelima ne samo da će popraviti ukus hrani nego će pomoći da se masne naslage u organizmu brže razlažu i tijelo bolje očisti od toksina. Sosevi kao što su soja sos, vasabi, riblji sos, sos od ostriga, sečuan sos, svojim kombinacijama i aromama značajno popravljaju ukus jela. Korijen lotosa kao dodatak štiti od zapaljenja sinusa i pluća. Egzotične mirisne pečurke sa dalekog istoka imaju nevjerovatna nutritivna i ljekovita svojstva. Shiitake, Enoki, Shimei, Mu-err i Pom pom će Vas oduševiti svojim oblicima i ukusima. Nakon obroka treba konzumirati kiselo, a ne slatko voće (mandarine, kisele jabuke, lubenica, limun).

Zeleni čaj i voda

Preporučuje se primjena više od litra tečnosti dnevno. Na ovaj način ćete snabdjeti sva tkiva dovoljnom količinom vode. Pijte biljne čajeve, naročito zeleni čaj i vodu, i to nikako uz obroke, dok na upotrebu kafe, gaziranih sokova i alkohola treba zaboraviti. Zeleni čaj koji je bogat antioksidantima i antisepticima predstavlja zdrav napitak. Može da popravi vaše raspoloženje zbog sadržaja kofeina. Blagotvorno djeluje na zapaljenske procese, umanjuje stres, jača imunitet, snižava visok krvni pritisak i oslobađa tijelo od viška tečnosti. Pomaže da se popravi loše varenje, održi higijena usta i spriječi pojava raka. 

Hrana ali i stil života kao lek

Vreme u koje se uzima hrana po istočnjacima je također bitno. Doručak je uvijek oko 7h, ručak između 12h i 13h, a večera je najkasnije oko 19h. Svaki zalogaj treba žvakati 15 do 20 puta, a obroke treba jesti u tišini da bismo bili svjesni onoga što jedemo. Konzumiranje raznovrsne hrane u malim količinama je dobar način da se brzo zasitimo što ubrzo dovodi do smanjenja apetita. Kineski način ubacivanja svih ukusa (slano, slatko, gorko, kiselo, ljuto) u jela koja spremaju smanjuju žudnju za slatkišima i masnom hranom sa čime se zapadnjaci često teže bore. San ima bitnu ulogu u revitalizaciji tijela. Kao što vidimo kineska medicina propagira i stil života i hranu kao lijek. Svaka namirnica, začin, sos, čaj ili poslastica je spoj različitih izvora hranljivih i ljekovitih sastojaka. Ovakav način ishrane može pomoći da se organizam oslobodi toksina, sačuva imunitet, ubrza metabolizam i umnogome olakša dolazak do idealne tjelesne težine i popravi psihičko stanje organizma. Uz terapiju ishrane bitni su i boravci u prirodi, šetnje, rehabilitacione procedure, bavljenje rekreacijom i sportom, duševni spokoj koji se obezbjeđuje meditacijom i vježbama disanja uz održavanje higijene tijela i prostora u kome živimo.