Čest razlog za posjetu pedijatru

 

Smatra se da se upravo ove česte bolesti kod djece svih uzrasta nepotrebno liječe antibioticima, što za posljedicu ima rastuću otpornost bakterija na njih.

 

Autor: Dr R. Kosić, pedijatar

 

Bol u grlu je jedan od najčešćih razloga za odlazak na pregled pedijatru. Gušobolja se može javiti kao izolovan simptom, dijete iz punog zdravlja odbija hranu i žali se na otežano gutanje. Češće je udružena sa curenjem nosa, konjuktivitisom, promuklošću, kašljem. Kod starije djece može da se javi bol u trbuhu, povraćanje. Povišena temperatura uz gušobolju obično zabrine roditelje, ali nije uvijek znak ozbiljnosti infekcije gornjih disajnih puteva. Takođe, jačina bola u guši nije u direktnoj korelaciji sa uzročnikom – nekada disanje na usta zbog zapušenog nosa izazove jutarnju gušobolju, koja prolazi već poslije šolje toplog čaja i čišćenja nosa.

 

Virusne upale ždrijela

Najčešće se javljaju kod djece, naročito kod djece u prve tri godine života. Postepen početak bolesti označen je blagom ili umjereno povišenom temperaturom, sekrecijom iz nosa, suzenjem očiju, suhim kašljem. Sve su to simptomi prehlade – svi znamo kako izgleda, povezujemo je sa rashlađivanjem, promajom, bosim nogama na hladnom podu ili mokrom kosom. Dijete se žali na bol u guši, koji opisuje kao stalno grebanje koje se pojačava pri gutanju. Mlađa djeca slabije jedu, prave bolne grimase prilikom kašlja ili gutanja. Glavobolja i malaksalost, često buđenje, nervoza – sve su to razlozi zbog kojih će roditelji požuriti na pregled. Kod virusnih infekcija ždrijela uvijek je gušobolja povezana sa curenjem nosa i kašljem, a u pedijatrijskom nalazu se nađe umjereno crvenilo nepčanih lukova, plitke ranice po krajnicima, uvećanje limfnih žlijezda na tipičnim mjestima na vratu. Ove infekcije liječe se u kućnim uslovima – toaleta nosa, snižavanje temperature, mnogo toplih napitaka, odmor od kolektiva. Ukoliko se dijete žali na bol u ušima, ili ako kašalj traje bez poboljšanja, treba dijete odvesti na kontrolu zbog mogućih komplikacija. Virusne infekcije gornjih disajnih puteva izazivaju uglavnom rinovirusi, koji se brzo šire u vrtićima, naročito u neprovjetrenim prostorijama tokom jeseni i zime.

Svaki virus koji zahvata sluzokožu nosa, zahvatiće i sluzokožu cijele usne duplje. Zapušen nos i disanje na usta dodatno suše sluzokožu ždrijela u kojoj su nervne zone za kašalj. Jačina ovih simptoma varira, roditelji često podrazumijevaju da je crveno grlo uzrok za sve tegobe. Očekuju brzo i efikasno liječenje antibioticima. Nažalost, s obzirom na virusnu prirodu bolesti, liječenje podrazumijeva mirovanje, tople napitke i mnogo strpljenja.

 

Bakterijske upale ždrijela

Ovakve infekcije su češće kod predškolske i školske djece. Bolest počinje naglo, iz punog zdravlja. Temperatura je visoka, praćena drhtavicom, mučninom, povraćanjem i bolom u stomaku. Pedijatar će vidjeti plameno crveno ždrijelo, otok resice i tačkasto crvenilo po nepcu. Krajnici su uvećani, prekriveni naslagama u vidu tačkica ili čepića. Limfne žlijezde ispod uglova donje vilice su uvećane i bolne na dodir. Slično reaguju limfna tkiva u trbuhu – zato se dijete žali na bol u stomaku. U prilog bakterijskom uzročniku govori tipičan početak bolesti, klinički nalaz, uzrast malog bolesnika. Dijagnoza se potvrđuje povišenim brojem bijelih krvnih zrnaca. Bris guše treba uzeti prije započinjanja liječenja. Jedini uzročnik za kojim tragamo jeste betahemolitički streptokok grupe A, jedina bakterija koju treba liječiti u nalazu brisa ždrijela. Postoji brzi test na streptokok, koji olakšava uzimanje uzorka u bilo koje vrijeme. Uz tipičnu kliničku sliku, bez obzira na negativan bris ždrijela, treba započeti desetodnevno liječenje penicilinskim antibioticima. Streptokokna angina je bolest prljavih ruku, prenosi se u kolektivu ili od članova porodice.

 

Infektivna mononukleoza

Ovo oboljenje je nekada bilo poznato kao bolest adolescentnog poljupca, danas se viđa i kod mlađe djece i odraslih. Bolest izaziva Epstein Barr virus, iz grupe herpes virusa. Glavni simptomi su gušobolja, izraziti otok limfnih žlijezda, uvećanje jetre i slezine, povišena temperatura. Ova virusna infekcija može da prođe kao laka infekcija ili da izazove poremećaj opšteg stanja koji zahtijeva bolničko liječenje. Gušobolja je izražena, krajnici uvećani sa bjeličasto-zelenim naslagama, koje u teškim slučajevima otežavaju disanje. Obavezno je praćenje funkcije jetre i slezine. Može da se javi sitna, crvenkasta ospa, liči na šarlahnu ospu, naročito kod djece kojoj je prethodnih dana u terapiju uveden antibiotik. Liječenje je simptomatsko i uključuje mirovanje, lakšu hranu, snižavanje temperature. Komplikacije infektivne mononukleoze su danas rijetke, bolest se prepoznaje u ranoj fazi. Karakteristična krvna slika i klinički nalaz dovoljni su za postavljanje dijagnoze.

 

Oprezno sa antibioticima

Svaki popijeni antibiotik narušava prirodnu ravnotežu među normalnim stanovnicima našeg tijela (saprofitna flora), prolazi kroz jetru i bubrege. O ovome treba da razmišljaju pedijatri kada prepisuju antibiotike, ali i roditelji kada se osjećaju sigurnije kada dijete dobije lijek. Bakterijski uzročnik gušobolje je mnogo rjeđi. Održavanje lične higijene i higijene kolektiva značajno smanjuju širenje betahemolitičkog streptokoka, a tipičan tok bolesti vodi do tačne dijagnoze. Nekada je teško razlikovati bakterijsku anginu od infektivne mononukleoze, antibiotik treba ukinuti čim se dokaže virusna priroda bolesti. U slučaju izrazito otežanog gutanja ili povraćanja, potrebno je dijete zadržati na bolničkom liječenju.

 

 

Ja'Whaun Bentley Jersey