FOTOSENZITIVNI LIJEKOVI

Neželjena reakcija lijekova i sunca

 

Lista lijekova koji imaju ukrštenu reakciju sa suncem je velika i dodatno se proširuje kako nova saznanja o lijekovima izlaze u naučnom svijetu. Osoba koja prati te informacije upravo je vaš apotekar.

 

autor: Mr ph D. Goljić

 

Lijekove čija je hemijska struktura takva da se pod dejstvom energije sunčevih zraka mogu promijeniti, te iritirati tkivo kože, nazivamo fotosenzitivnim lijekovima. Reakcije mogu biti manje ili više intenzivne, a klinička slika varira od crvenila, preko osipa, do teških opekotina. Terapija koja se uzima oralno, kao i lijekovi koji se lokalno nanose na kožu, mogu reagovati sa sunčevim zracima.

 

Fotosenzitivne reakcije

Fototoksične reakcije nastaju uslijed reakcije lijeka iz kože sa UV zračenjem sunca, pri čemu se formira štetna supstanca koja direktno ozljeđuje tkivo kože. Reakcija nastaje na dijelovima tijela koji su izloženi suncu, a može se razviti i nakon svega nekoliko minuta sunčanja. Manifestuje se u vidu opekotina, često praćenih plikovima, intenzivnim ljuštenjem kože ili u vidu tamnih fleka.

Fotoalergijske reakcije nastaju kada hemijski proizvod reakcije UV zraka i lijeka aktivira imunološku reakciju cijelog organizma. Alergije nastaju sporije, a zahtijevaju višestruko izlaganje suncu. Manifestuju se osipom ili iritacijom, koja se može proširiti na cijelo tijelo, uključujući i dijelove koji nisu direktno osunčani. U zavisnosti od supstance koja se razvila kao alergen, uslijed njihove ponovljene upotrebe, mogu se javljati i godinama.

 

Grupe lijekova koji daju fotosenzitivnu reakciju

Kardiovaskularni lijekovi: intenzivnu fototoksičnu reakciju daje antiaritmik amiodaron, a diuretici poput hidrohlortiazida ili furosemida takođe reaguju. Lijekovi protiv povišenog pritiska poput diltiazema i nifedipina rijetko daju fototoksičnu reakciju, kao i lijekovi protiv povišenog holesterola – statini.

Lijekovi za nervni sistem: zbog svoje triciklične strukture, antipsihotici i antidepresivi poput hlorpromazina, flufenazina ili doksepina često daju reakcije.

Dermatološki lijekovi: s obzirom na to da imaju intenzivno dejstvo upravo na tkivo kože, mogu izazvati teške reakcije. Oprez se preporučuje kod uzimanja lijekova za terapiju akni, kao što je izotretinoin ili kod upotrebe nekih dermokozmetičkih preparata za piling sa voćnim kiselinama.

Lijekovi protiv gljivičnih infekcija poput ketokonazola spadaju u fotosenzitivne.

Analgetici i antireumatici poput hidroksihlorohina ili ibuprofena, ketoprofena i naproksena mogu biti izazivači osipa u okviru fototoksičnih reakcija.

Postoje podaci koji govore o fotoalergijama kod upotrebe nekih hormonskih kontraceptiva na bazi estrogena.

Antibiotici su najčešći izazivači fotosenzitivnih reakcija. Svi predstavnici grupa tetraciklina, sulfonamida i fluorohinolona daju fotosenzitivne reakcije, te se preporučuje savjesnost pri njihovom propisivanju i uzimanju tokom ljetnih sunčanih dana.

 

Prevencija razvoja fotosenzitivne reakcije

Preporučuje se izbjegavanje izlaganja suncu dok traje terapija. Ukoliko pak dođe do izlaska na sunce, obavezna je primjena antisolarnih krema sa visokim zaštitnim faktorom i sa deklarisanom zaštitom od UVA zraka, koji se smatraju odgovornim za nastajanje fotosenzitivnih reakcija. Ukoliko dođe do razvoja fototoksične reakcije na koži, potrebno je ukinuti lijek uzročnik i uvesti strogu zabranu izlaska na sunce dok se simptomi ne povuku, uz upotrebu indikovane simptomatske terapije.