Važno za zdraviju budućnost

autor: D. Mihajlović

Roditelji koji žele da njihovo dijete bude fizički aktivno i sami moraju da budu aktivni, pa im sopstvenim primjerom pokažu da fizička aktivnost pričinjava zadovoljstvo i da je korisna za zdravlje

Djeca obožavaju da skaču, trče, penju se, plešu… jednostavno budu u pokretu. S druge strane tu je i roditeljska briga i opomene poput “ne trči, ne penji se, ne luduj”… Kako pomiriti te dvije stvari – potrebu za fizičkom aktivnošću deteta i strah roditelja od povrijeđivanja mališana? Stručnjaci su izričiti, umjesto da sputavate djecu u prirodnom i urođenom procesu, dopustite mu da bude aktivno čak i kada to ometa vaš trenutni psihički mir. Što su djeca manje aktivna, to su nespretnija i sklonija povredama. Nedovoljna fizička aktivnost dovodi do toga da sve veći broj mališana ima problema sa gipkošću, ravnotežom, pravilnim držanjem tijela, prekomjernom težinom.

Šta znači fizička aktivnost za mlađu djecu?

Mogućnosti za fizičku aktivnost djece zavise prije svega od njihovog uzrasta i faze razvoja. Roditeljima beba se savjetuje da im omoguće da se tokom dana igraju na tepihu ili prostirci na podu i pod nadzorom. Vrijeme koje beba provede na stomaku, pomoći će joj da ojača mišiće kojе će kasnije koristiti za puzanje i hodanje. Naravno, bebu ne forsirate, već pažljivo pratite njen razvoj i podstičete je da “vježba” ono za šta je postala sposobna i u čemu uživa. Kada beba počne da se diže i hoda uz vašu pomoć, a kasnije i samostalno, podstičite je da što više hoda umjesto da sjedi u kolicima ili ogradici. Kada beba počne da puže stvorite joj bezbjedno okruženje u kojem će moći neometano da se kreće.

Fizička aktivnost u ranom djetinjstvu

Iako je odavno poznat značaj fizičke aktivnosti za djecu školskog uzrasta i adolescente, mnogo manje se zna o prednostima fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu. Ipak, sve više istraživanja ukazuje na to da fizička aktivnost u ranom djetinjstvu pozitivno utiče na zdravlje mališana i to kako kratkoročno tako i dugoročno. Već u drugoj godini života, valjalo bi omogućiti djetetu što više prostora za kretanje i ukoliko ste u mogućnosti organizovati aktivnosti u vodi. Podstičite dijete kroz igru da se osim kretanja na uobičajen način, kreće na primjer kao vojnik, hoda na prstima, oponaša životinje ili pleše poput Indijanaca. U trećoj godini aktivnostima dodajte i bzo trčanje, penjanje po spravama na dječijem igralištu ili drveću, kretanje poput robota, kurs plivanja ili gimnastike, a u četvrtoj godini života razmislite o tenisu ili plesa koji podstiče osjećaj za ritam i kreativnost.

Studije pokazuju da je fizička aktivnost u ranom djetinjstvu povezana sa boljim fizičkim zdravljem, pravilnijim držanjem tijela, jačim kostima i mišićima. Djeca koja su redovno fizički aktivna rijeđe se suočavaju sa hroničnim zdravstvenim problemima i manje su sklona prehladama i gripu. Kod njih je takođe značajno smanjen rizik da obole od bolesti srca, dobiju dijabetes ili postanu gojazna.

Važna uloga roditelja

Rane godine života su ključne kako za dječiji psihofizički razvoj tako i za usvajanje zdravih navika koje će ih pratiti tokom čitavog života.  U tom smislu, roditelji su ti koji imaju presudnu ulogu u podsticanju fizičke aktivnosti svoje djece. Ta uloga ogleda se ne samo u ograničavanju vremena koje mališani provode u gledanju televizije ili igranju video-igrica već i u davanju dobrog ličnog primjera i pružanju različitih mogućnosti mališanima da budu fizički aktivni.

Potrebno je da vrtići i druge ustanove za boravak djece obezbede mališanima odgovarajuću opremu za igre na otvorenom , kao i zatvoren prostor prilagođen za učestvovanje u fizičkim aktivnostima kada je napolju loše vrijeme.