Promjene na koži najmlađih

Autor: Dr R. Kosić, pedijatar

Neke bolesti se rano prepoznaju i liječe ukoliko se promjene kvaliteta kože primjete na vrijeme

Koža je organ koji pokriva cijelo tijelo i štiti nas od vanjskih uticaja. Koža nije iste debljine, ni strukture na svim dijelovima tijela. Najtanja je na licu, na dlanovima i tabanima nema dlačice, ali obiluje nervnim završecima, u prevojima ima mnogo znojnih i lojnih žlijezda. Koža nije jednostavan prirodni štit kojim se suprotstavljamo uticajima vanjske sredine, naprotiv, pravilno rasprostranjeni nervni završeci nas stalno upozoravaju o temperaturi, vlažnosti i obliku predmeta sa kojim se dodirujemo. Narušavanje strukture kože osjetićemo kao bol, pečenje ili hladnoću.

Savremeni način života nam nameće često pranje, kupanje uz obilje sapuna, omekšivača, krema i losiona. Na kvalitet kože će uticati zagađenje okoline, industrijska hrana, aditivi, obrada tekstila, lijekovi. Dermatolozi nas često opominju da je „koža vanjsko ogledalo unutrašnjeg zdravlja“. Neke bolesti se rano prepoznaju i liječe ukoliko se promjene kvaliteta kože primjete na vrijeme.

Suha i hrapava koža

Atopijski dermatitis (ekcem) je hronično zapaljensko oboljenje kože. Bolest je često udružena sa polenskom kijavicom i astmom. Promjene po koži počinju obično u prvoj godini života – suha, hrapava koža najprije u pregibima, potom na vanjskim stranama ruku, nogu i po licu. Pravilo je da nema pravila u ispoljavanju i toku ekcematoznih promjena. U periodima pogoršanja promijenjena koža od suhe postaje vlažna, sa sitnim mjehurićima punim tečnosti, kasnije regije zadebljaju sa karakterističnim ljuspicama i ogrebotinama. Ekcem jako svrbi, stalno češanje oštećuje kontinuitet kože koja postaje propustljiva za bakterije koje izazivaju infekciju. Dijete mijenja ponašanje – slabije spava, lošije jede, nervozno je, razdražljivo. Bolest ima epizode poboljšanja – hrana, lijekovi, stres, agresivni sapuni, virusne ili bakterijske bolesti mogu da pogoršaju stanje.

Bolest nije zarazna

Uzroci su genetski i imunološki. Alergijske reakcije su nasljedne, alergeni koji će biti “okidač” za pojavu bolesti se nalaze u okruženju djeteta (grinje, životinjska dlaka, polen…) ili se mogu unijeti preko hrane (najčešće kikiriki, kravlje mlijeko, jaja…) Bolest će pogoršati loša higijena, hemikalije, promjene temperature. Ciljanim razgovorom sa roditeljima može se dokazati porodična sklonost ka alergijskim reakcijama. Bolest nije zarazna, u fazama pogoršanja na otkrivenim dijelovima tijela može da izazove sumnju na prenosivo oboljenje ili podsmijeh vršnjaka. Djetetu treba maksimalna podrška u razumijevanju bolesti, a osobama iz okoline treba objasniti sa kakvim se problemom suočavaju dijete i porodica.

Ljekar treba da ohrabri roditelje da više od 20% djece istog uzrasta ima neki oblik ekcema, da bolest ima faze pogoršanja i poboljšanja, da se trajno poboljšanje očekuje u pubertetu. Iz ishrane majke koja doji treba isključiti kravlje mlijeko, soju, kikiriki, aditive i konzervanse, gazirana pića… Rano uključivanje korisnih sojeva probiotskih bakterija, ojačava prirodnu barijeru protiv alergena na nivou crijeva. U fazi izrazitog pogoršavanja bolesti neophodna je upotreba kortikosteroidnih preparata – savremena farmaceutska industrija je dermatolozima dala moćno oružje – kreme i masti koje se mogu dugotrajno koristiti uz minimalane neželjene efekte.

Svakodnevna njega

Za kontrolu ekcema je veoma važna svakodnevna higijena. Higijena podrazumijeva blage kupke bez sapuna i parabena. Maksimalna temperatura vode za kupanje je do 30 C. Savjetuje se svakodnevno kupanje ne duže od 5 minuta. Sušenje se obavlja mekim frotirom, tapkanjem. Redovno skraćivanje i higijena noktiju smanjuju vjerovatnoću infekcije. Dva puta dnevno treba nanositi emolijentne kreme, balzame i losione po preporuci ljekara. Emolijensi smanjuju suhoću kože i obnavljaju kožnu barijeru. Veće dijete treba uključiti u nanošenje i razmazivanje kreme – tako mazanje postaje rutina za cijeli život. Poslužite se glatkom valjkastom igračkom koja se može rashladiti u frižideru – kotrljanje po koži umiriće svrab bez dodatnog oštećenja. Mlađoj djeci noću treba stavljati pamučne rukavice koje se redovno peru na visokoj temperaturi.

Svakodnevni život djeteta sa ekcemom treba da se što manje razlikuje od života vršnjaka. Pamučna odjeća se pere prije prvog nošenja, peglanje omekšava dodir odjeće sa kožom. Smanjite količinu deterdženta za pranje, ne koristite omekšivač. Uklonite porube i etikete koji iritiraju ekcem. Dijete treba da boravi u provjetrenoj, umjereno zagrijanoj prostoriji, bez duhanskog dima, grinja i prašine. Kućni ljubimci su dozvoljeni, osim u slučaju dokazane alergije na dlaku životinja ili perje. Dijete treba ohrabriti da se bavi sportom, u slučaju dužeg boravka u vodi pojačati upotrebu emolijentnog krema. Tokom pogoršanja ekcema ograničiti boravak na suncu (uz obavezan UV zaštitni faktor), u hladnim danima nanositi veće količine preporučenih krema na otvorene dijelove kože.