Humano, korisno, bezbjedno

 

Postoji jedan dar koji ljudi mogu dati jedan drugom, a koji ima moć da spase živote.

 

autor: Prim. asistent dr sc. med. N. Bujandrić, specijalista transfuziolog

 

Davanje krvi je dobrovoljni čin koji može pomoći u očuvanju života drugih ljudi. Postoji nekoliko vrsta davanja krvi. Najčešći tip je davanje cijele krvi koja se kasnije razdvaja u svoje komponente: crvene krvne ćelije, plazmu i trombocite. Na ovaj način jedno davanje krvi može spasiti čak tri života. Drugi tip davanja krvi je afereza, procedura tokom koje je davalac zakačen na mašinu kojom se mogu sakupiti i odvojiti pojedine komponente krvi (crvene krvne ćelije, plazma ili trombociti), a neiskorištene komponente vratiti nazad davaocu.

 

Kako se koriste komponente krvi

Trombociti davaoca se obično daju osobama sa leukemijom, osobama koje primaju hemoterapiju ili imaju teške infekcije. Medicinsku potrebu za crvenim krvnim ćelijama, koje isporučuju kiseonik svim ćelijama u tijelu, imaju osobe sa teškim gubitkom krvi (na primjer nakon povrede ili nesreće), ili osobe koji imaju anemiju sa ozbiljnim simptomima. Plazma se obično daje ljudima sa oštećenjima jetre, opekotinama, kao i teškim bakterijskim infekcijama u krvi. Davaočeva krv čini da sve ovo bude moguće. Zamjena za ljudsku krv ne postoji.

 

Da li je davanje krvi bezbjedno

Davanje krvi je sigurno. Za svakog davaoca koristi se nova, sterilna oprema za jednokratnu upotrebu tako da ne postoji rizik od infekcije. Svaka zdrava odrasla osoba, starosti od 18 do 65 godina, može dati krv bez ugrožavanja svog zdravlja. U roku od 24 sata nakon davanja krvi tijelo će nadoknaditi izgubljenu tečnost, a nakon nekoliko sedmica biće nadoknađene izgubljene crvene krvne ćelije. Svaka osoba, da bi bila davalac krvi, mora da prođe procjenu fizičkog zdravlja i zdravstvene istorije.

 

Preporuke prije davanja krvi

Noć prije planiranog davanja krvi puno spavajte. Obrok prije davanja krvi nek bude zdrav, izbjegavajte masne namirnice kao što su hamburgeri, pomfrit, slanina ili sladoled. Uzmite više vode i drugih tečnosti nego obično.

 

Preporuke poslije davanja krvi

Nakon davanja krvi sjedite u namjensku prostoriju da se odmorite, jedite lagano i uživajte. Poslije 15 minuta nakon davanja krvi možete otići. Držite zavoj na ruci bar dva sata. Izbjegavajte napornu fizičku aktivnost u narednih pet sati. Uzmite dodatnu tečnost tokom sljedećih dan ili dva. Ukoliko primijetite krvarenje ili modricu na koži, periodično primjenjujte hladnu oblogu na tom području tokom prvih 24 sata. Izbjegavajte uzimanje aspirina ili ibuprofena tokom prvih 24 do 48 sati nakon davanja krvi.

Ako ste tokom davanja krvi zaboravili da prijavite bilo kakve važne zdravstvene informacije, ili ako ste nakon davanja krvi imali zdravstvenih problema, kontaktirajte sa transfuzijskom ustanovom u kojoj ste dali krv ili se obratite svom ljekaru.

Važno je da znate da su sve informacije iz upitnika koji ste popunili prije davanja krvi strogo povjerljive, uključujući i direktna pitanja o ponašanju koje nosi veći rizik od sticanja infekcija koje se prenose preko krvi.

 

Šta se sve ispituje kod davaoca i u datoj krvi

Prije davanja krvi biće vam provjeren puls, krvni pritisak i nivo hemoglobina. Vaša krv će biti testirana kako bi se odredila krvna grupa i biće klasifikovana kao A, B, AB ili O, a biće određen i Rh faktor (pozitivan ili negativan). Krv će takođe biti testirana na bolesti koje se prenose krvlju kao što su: hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis. Ako je bilo koji od ovih testova pozitivan, vaša krv će biti odbačena, a vi ćete biti obaviješteni.

 

Duševni i fizički doživljaj

Saznanje da pomažete ljudima kojima je potrebna krv učiniće da se nakon davanja krvi osjećate dobro i lako. Duševna snaga potisnuće osjećaj pospanosti ili fizičke slabosti koju neki osjete. Oni koji su već dali krv znaju da osjećaj nakon davanja krvi varira i da većina davalaca osjeti tek mali ubod igle. I ako osjećate nelagodnost ili strah od igle, pokušajte. Tehničar koji uzima vašu krv će svakako pratiti vaše stanje prije, tokom i nakon svakog davanja krvi. Bićete ohrabreni da pijete tečnost. Za puni obrok, kao i za ozbiljniju fizičku aktivnost, malo sačekajte.

 

Dan za davanje krvi

Svijet 14. juna slavi Svjetski dan davalaca krvi koji predstavlja globalni događaj koji organizuje Svjetska zdravstvena organizacija, a osnovni cilj je podizanje svijesti o značaju davalaštva krvi. Ovim povodom, a u ime svih ljudi kojima je krv spasila život, zahvaljujemo se i pozdravljamo svaku osobu koja dobrovoljno daje krv. Dragi davaoci krvi, budite sretni i zadovoljni činjenicom da ste sposobni da spasete živote. Uključite se i uključite druge u akcije davanja krvi. Dan kada ste dali krv za jednu osobu biće praznik.

 

Zdravstvene koristi za davaoce krvi

Prema izvještaju Fondacije za mentalno zdravlje UK, pomaganje drugima davanjem krvi može: smanjiti stres, poboljšati emocionalno blagostanje, koristiti fizičkom zdravlju, pomoći oslobađanju od negativnih osjećanja, pružiti osjećaj pripadnosti i smanjiti izolaciju.
Postoje istraživanja koja daju dokaze o manjem riziku od srčanih oboljenja kod davalaca krvi uslijed smanjenja viskoznosti krvi i smanjenja depoa željeza.

Ja'Whaun Bentley Jersey