Najvažnija supstanca na planeti

Autor: Dr A. Makević

Jedno od najboljih pravila je „osam čaša vode dnevno“ što zapravo iznosi 1,5 do 2 l kod odraslih osoba. Onima koji se bave fizičkim poslom ili se pretjerano znoje, potrebno je više vode kako bi nadoknadili izgubljenu tečnost

 

Voda kao nosilac života predstavlja jednu od najvažnijih supstanci na planeti Zemlji. U njoj je nastao život i kroz cijelu evoluciju predstavlja osnovnu materiju koju unosimo u naš organizam. O važnosti vode govori podatak da bez nje možemo preživjeti svega dva do četiri dana. Dnevna potrošnja vode po glavi stanovnika u našem regionu je 140-150 l, od čega samo 2 odsto u prosjeku koristimo za kuhanje i piće. Predstavlja jedinu supstancu koju organizam ne prepoznaje kao hranu i ne pokreće sve mehanizme radi varenja, već prenosi informaciju na nivou ćelije da pokrene čišćenje organizma.

Važna za metaboličke procese

Najveći dio ljudskog organizma sastoji se od tjelesne vode koja posreduje u odvijanju raznovrsnih metaboličkih procesa. Vodu sadrže sve ćelije u organizmu, učestvuje u procesima hidratacije i u njoj su rastvorene razne organske i neorganske supstance. Različito životno doba je praćeno i različitim sadržajem vode, pa novorođenče i organizmi koji rastu imaju više vode, dok organizmi koji stare imaju manje vode. Žene i gojazne osobe zbog prisustva veće količine masne mase, imaju manji težinski procenat vode. Cjelokupna količina tjelesne vode u odraslih muškaraca iznosi 55 do 60 odsto tjelesne mase, a u odraslih žena 45 do 50 odsto, dok je kod novorođenčeta indeks čak 75 procenata tjelesne mase! Ona je prisutna gotovo u svakom dijelu našeg tijela, organa i organskih sistema. Tako je ima u ćelijskom prostoru i van njega, u krvnoj plazmi i limfi, u gustom vezivnom tkivu, hrskavici zglobova, čak i u kostima. Vodom obiluju i sekreti pljuvačne žlijezde, pankreasa, žuči, jajnika, testisa, bubrega, respiratornih puteva, moždana tečnost.

Ravnoteža unosa i izlučivanja

Dnevni bilans vode podrazumijeva postojanje ravnoteže između unošenja i izlučivanja vode. U normalnim uslovima održava se dinamična ravnoteža unošenja i izlučivanja vode u organizmu. Potrebe za vodom su promjenljive i uglavnom zavise od uzrasta i vanjskih uslova. Optimalna dnevna potreba za vodom iznosi oko dva litra po kvadratnom metru tjelesne površine i ovaj odnos je isti za gotovo sve uzraste. Najveći dio tečnosti koji se unosi u organizam tokom dana je putem usta. Približno dvije trećine se unosi u obliku čiste vode ili nekog drugog pića, a preostali dio predstavlja sadržaj u hrani. U ljetnjim mjesecima unosi se i konzumiranjem voća, što povećava količinu unesene vode. Jedna kriška lubenice u sebi sadrži i do 300 ml vode, dvije kriške dinje ili krastavac sadrže oko 300ml vode. I u procesima oksidacije stvori se manja količina vode. Da li ste znali da se oksidacijom jednog grama ugljenih hidrata oslobađa 0,6 ml vode, dok razgradnjom jednog grama proteina nastaje 0,4 ml vode.

Dehidratacija

Gubljenje vode iz organizma može biti obligatno i abnormalno. U normalnim uslovima (obligatni gubici) voda se izlučuje na tri načina i to putem urina, fecesom, respiracijama – preko pluća i kože. Putem urina izluči se 1.500 ml tečnosti. U zavisnosti od potreba, bubrezi su u stanju da promjene koncentracione sposobnosti, te u vrlo širokom dijapazonu mijenjaju količinu izlučenog urina. Kada gubici vode iz organizma postanu neproporcionalni energetskoj potrošnji, nazivaju se abnormalnim. Najčešće nastaju kod povraćanja, dijareje, obilnog znojenja i slično. Kod povraćanja i dijareje za kratko vrijeme može doći do gubljenja i više litara tečnosti što ima za posljedicu težak vodeno-elektrolitni disbalans odnosno dehidrataciju. U zdravom organizmu javlja se ravnoteža između unošenja i pijenja vode i eliminacije preko bubrega. Ona se ostvaruje osjećajem žeđi, izlučivanjem antidiuretskog hormona i pravilnom funkcijom bubrega. Osjećaj žeđi je primarni regulator i može se definisati kao svjesna želja za pijenjem vode.

Osam čaša vode dnevno

S obzirom na ovako složene mehanizme koje pokreće, i sokove i tečnosti u čiji sastav ulazi u ljudskom tijelu, a saznanjem da predstavlja univerzalni rastvarač mnogih jedinjenja, nije potrebno isticati značaj konzumiranja čiste (bakteriološki i hemijski) nezagađene vode. Postavlja se pitanje koliko vode treba unositi tokom dana? Jedno od najboljih pravila hidratacije je „osam čaša vode dnevno“ što zapravo iznosi 1,5 do 2 l kod odraslih osoba srednje životne dobi, odnosno po 500 ml na svaka tri sata. Važna je i dinamika unošenja vode, jer tijelo koje se pravilno hidrira biće u mogućnosti da provodi sve svoje metaboličke procese. Svima koji se bave fizičkim poslom ili se pretjerano znoje, potrebno je da uzimaju veće količine vode kako bi nadoknadili izgubljenu tečnost.

Voda za energiju i vitalnost

Neke prirodne mineralne vode zbog svog sastava mogu pojačati proces detoksikacije. Mnogima je važno da piju alkalne vode misleći da je to ključ poboljšanja zdravlja i usporenog starenja. One su korisne za neutralizaciju kiselog želudačnog soka, no alkalnost u cijelom organizmu zavisi, prije svega, od bikarbonata. Mineralne vode koje sadrže visoku koncentraciju bikarbonata, povećavaju alkalnu rezervu vode, utiču na cjelokupni metabolizam, a posebno na poboljšanje čvrstine zuba i kostiju. Ukoliko koristite flaširanu slabomineralnu vodu, savjetuje se često mijenjanje proizvođača, odnosno vrste vode koju kupujete. Povećan unos minerala jedne vrste može dovesti do njihovog taloženja sa pojavom kamena u bubregu ili mokraćnim putevima. Postoje vode kod kojih su minerali izbalansirani (odnos kalcijuma i magnezijuma) pa je poželjnije njihovo konzumiranje.

Zapamtite da, ukoliko uzimate manje količine vode, ugrožavate sopstveno zdravlje, dok ukoliko unosite dovoljno vode stvarate uslove za dobro varenje, vitki stas, dobru koncentraciju, energizaciju i vitalnost vašeg organizma. Iako molekul vode nosi tri atoma, predstavlja dobar eliksir za dug i zdrav život.