Grad vode, sunca, kamena i cvijeća

autor: M. Maličević

Pored izvanredne prirode koja krasi okolinu ovog grada, Čapljina je zadržala prepoznatljiv oblik modernog urbanog središta s mnoštvom ukusno uređenih zelenih površina, trgova, bulevara, drvoreda, cvjetnih aleja, igrališta… Poseban duh daju joj ljudi koji tamo žive i koji sa puno pažnje izgrađuju grad vodeći računa o ljepoti i skladnosti prostora, po čemu je Čapljina prepoznata i zbog čega je s razlogom zovu Cvijet Hercegovine.

Na jugu Hercegovine, svega 40 kilometara od Jadrana, u predjelima jednako bogatim kamenom i cvijećem, gdje se rijeke Trebižat, Bregava i Krupa spajaju s Neretvom, a sunce obilato grije, smjestio se Cvijet Hercegovine – grad Čapljina. Čapljina se, zahvaljujući svom geografskom položaju, nalazi na važnoj raskrsnici puteva, gdje se ukrštaju dva regionalna i dva magistralna puta, željeznička pruga, te auto – put koridor Vc. Njen položaj, bogatstvo vode, plodne zemlje, te blaga klima od davnima su privlačili ljude koji su na ovim područjima živjeli još od bronzanog doba. Živeći na ovom prostoru gradili su naseobine koje su danas značajni kulturno-historijski spomenici ne samo za prostor Čapljine, nego i šire.

Hutovo blato

Na samo 10-ak kilometara od Čapljine, u tipičnom kraškom okruženju, živi oaza prirode sa brojnim stalnim i povremenim naseljenicima. Nekada elitno lovište, na blizu 8000 hektara površine, odavno je mirna luka i stanište za preko 250 vrsta ptica i 44 vrste riba, od kojih je 9 endemskih, otkrivenih nakon višegodišnjih posmatranja i istraživanja. Bijela čaplja kao najzastupljenija ptica uzeta je kao simbol i zaštitni znak ovog Parka prirode. Zbog izuzetnog značaja i ljepote, Hutovo blato proglašeno je Parkom prirode 1995.godine, a u stvari je močvara nastala od sistema rijeke Krupe koja se ulijeva u rijeku Neretvu preko koje je BiH povezana sa Jadranskim morem. U posjeti Hutovom blatu uživat ćete u pogledima na močvarne ptice i ostale stanovnike ovog zaštićenog prirodnog područja, a nikako ne propustite vožnju čamcima i foto safari kao njaveću atrakciju za turiste i posjetioce.

Mogorjelo

Jedan od najznačajnijih spomenika rimskog doba ne samo u Čapljini, nego u cijeloj BiH je svakako Mogorjelo. Na desnoj obali rijeke Neretve, južno od Čapljine, nalaze se dobro očuvani ostaci prostrane vile iz rimskog i ranohrišćanskog perioda (III – V vijek nove ere). Pretpostavlja se da je početkom IV vijeka ova zona bila poljoprivredno zemljište na kojem se nalazila farma za proizvodnju ulja, vina i žitarica, zatim spremišta, prostorije za robove i luksuzna vila gospodara. Antička rimska vila, iako je mnogo skromnijih dimenzija i jednostavnije strukture, podsjeća na Dioklecijanovu palaču u Splitu. Mogorjelo, zahvaljujući svome položaju, arhitekturi i bogatom okolnom mediteranskom rastinju, predstavlja oazu neprocijenjive vrijednosti.

Počitelj

Srednjovjekovni grad Počitelj u historijskim izvorima prvi put se spominje 1444. godine. Izgrađen je na strmoj kamenoj litici lijeve obale Neretve i danas, svojom ljepotom i isprepletenošću arhitektonskih stilova u gradnji, plijeni pažnju putnika koji prolaze, a nerijetko je na mapi domaćih i stranih turista. Podigao ga je i dodatno utvrdio ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin, uvidjevši opasnost od nadolazeće turske vojne sile i uz pomoć Hercega Stjepana, gospodara Humske zemlje, koja se poslije njega prozvala Hercegovinom. Nakon turske okupacije, Počitelj se zbog svog strateškog značaja još jače utvrđuje i u narednih 450 godina okupacije dobija orijentalni štih. Upravo taj rijedak spoj orijentalnog Istoka i srednjovjekovnog Zapada u Evropi privlači poglede svih prolaznika. Kula koja i danas “čuva” uski prolaz pored rijeke Neretve na putu od mora prema unutrašnjosti već je pet stotina i pedeset godina čuvar istorije ovog kraja i ljudi. Među mnogobrojnim kulturno-historijskim znamenitostima Čapljine, izdvojit ćemo još i most u Klepcima, koji premošćuje korito rijeke Bregave u blizini njenog ušća u Neretvu, a koji je proglašen Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u januaru 2003. godine. Historijski izvori kažu kako je most izgrađen 1517. godine, dakle prije nepunog pola milenijuma, a njegov ktitor je hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg, po čemu je i ostao poznat kao Mustajbegov most.

Kao što se može zaključiti, Čapljina raspolaže brojnim turističkim potencijalima, kako onim historijskim, tako i prirodnim. Danas je u Čapljini posebno atraktivna turistička ponuda “Povratak prirodi” u sklopu koje turisti mogu posjetiti rijeku Trebižat i uživati u čistoj i netaknutoj prirodi njenog toka, kroz različite sadržaje kao što su kanu safari, rafting i sl.
U okviru jednodnevnog izleta je vožnja kanuima na stazi dugoj 10 km, spuštanje rafting čamcima, jahanje na konjima uz rijeku, ručak u prirodi, kupanje u čistoj rijeci, što će dan u Čapljini učiniti nezaboravnim. Ako se pak zaljubite u Trebižat, ne propustite da posjetite i njene rajske oaze, među kojima su najpoznatiji vodopadi u Kravici, gdje se u Trebižatu kupala i slavna Monika Beluči, tokom snimanja filma “Na mliječnom putu”.

Za svaku pohvalu je i činjenica da se Čapljini u mnogome vodi računa o mladim ljudima kao bitnom segmentu za razvoj grada i njegove okoline. Lokalna vlast grada Čapljine kroz razne projekte pomaže mladima, sudjeluje u poboljšanju i pomoći pri obrazovanja, kao i pomoći u pronalaženju prvog radnog iskustva i mogućnosti napredovanja. U proteklom periodu usvojena je i odluka o sufinansiranju prve stambene nekretnine za mlade i mlade bračne parove, te u skladu s tim raspisan i javni poziv, na koji će se do kraja godine moći prijaviti mladi ljudi i mladi bračni parove do 35 godina starosti na području grada Čapljine. Sve u svemu, u ovom hercegovačkom gradu ima života i budućnosti i za njene stanovnike, a sigurni smo da će u ljepotama Cvijeta Hercegovine u budućnosti uživati i sve više turista.