Istine i zablude o najčešćim proljetnim tegobama

Autor: Dr J. Bidžić

Često se kaže da sezona alergija nikada ne prolazi, zato što su alergeni stalno prisutni

Alergija je reakcija organizma na ponovni kontakt sa alergenom. U toku prvog kontakta dolazi do odgovora imunog sistema i stvaranja antitijela. Riječ alergija je grčkog porijekla i nastala je spajanjem riječi alos (promijenjen) i ergon (rad). Alergične osobe pretjerano reaguju na neku supstancu, koja inače nije štetna. Te materije se nazivaju alergenima i mogu izazvati neželjeni efekat čak i u maloj koncentraciji.

Imunološki sistem kod osoba koje nisu alergične, alergene upamti kao nešto što nije štetno i ne reaguje na njih. Kod alergičnih osoba, poslije ponovnog kontakta sa istim alergenom, imunološki sistem reaguje burno i tako nastaju simptomi alergije. Alergijsku reakciju mogu izazvati hrana, polen, lijek, grinje, dlaka, ujed insekata…

Simptomi alergije

Siptomi i znaci alergije mogu biti opšti, kada se manifestuju na cijelom organizmu, ili lokalni, npr. na mjestu ujeda insekta. Pored promjena na koži, kihanje, pojačane sekrecije iz nosa, promuklosti i kašlja, alergične osobe često imaju nesanicu, poremećaj koncentracije i pažnje, malaksalost. Najteži oblik alergijske reakcije je anafilaksa.

Ako pacijent nema simptome to ne znači da je alergija prošla. Kao primjer navodi se alergija na jaja. Naime kada osoba alergična na jaje pojede jaje to ne mora da znači da će svaki put imati simptome.

Kihanje i curenje iz nosa se navode kao najčešći simptomi i kao osnovna smetnja kod osoba koje pate od alergije. Međutim, alergične osobe često imaju nesanicu i osjećaj umora kao i poremećaj koncentracije i pažnje koju pacijenti opisuju kao ošamućenost, zato što alergijska reakcija djeluje i na mozak. Simptomi mogu da liče na prehladu jer se javlja curenje iz nosa, kao i bolovi u mišićima. Pacijenti uzimaju lijekove za prehladu koji sadrže i lijekove za alergiju i od toga im bude malo bolje, pa stoga pacijenti imaju utisak da su često podložni prehladi.

Terapija i vreme pojave alergije

U terapiji alergije se koriste antihistaminici, kortikosteroidi, imunoterapija. Kod najtežih oblika alergija u terapiji se koristi adrenalin. Treba izbegavati kontakt sa alergenima kad god je to moguće.

Često se pominje da se alergije javljuju samo u djetinjstvu, i da se ne mogu dobiti u starijem dobu. Istina je da djeca lakše dobijaju alergiju, jer je njihov imuni sistem još nerazvijen. Prva epidemija alergija se javila kod djece, odnos je bio 1:10. Danas se zna da alergije mogu da se jave i kod odraslih osoba, najčešće se javljaju između 30. i 40. godine.

Dijagnostika

Alergija je ozbiljna bolest koja obuhvata probleme kao što su astma, ekcem itd. Sada je shvaćeno da je to sistemska bolest. Kožne probe, koje su prve počele da se primjenjuju u dijagnostici, su i danas zlatni standard. Kada se ispitaju antitijela u krvi zna se samo da su tu, a da li antitijela nešto rade dokazuje se probom. Ljudi su obično alergični na mali broj alergena. Sa 8 – 10 % alergena otkrije se 98% alergija. Ako ste alergični na jednu travu, bićete alergični na sve trave. Alergije su najčešće izazvane biljkama koje se oprašuju putem vjetra. Jedna biljka ambrozije je sasvim dovoljna da kontaminira cijeli region, jer stvara 7 milijardi polenovih zrna za jednu sezonu, a za pojavu simptoma je dovoljna količina od 15 polenovih zrna u vazduhu.

Oprezno sa suplementima

Velika je zabluda da se stanje alergije poboljšava ukoliko se ojača imunitet. Često ljudi veliki broj suplemenata (C vitamin, kalcijum, magnezijum, D vitamin…) uzimaju na svoju ruku kada počnu simptomi. To je potpuno besmisleno. Usled prejakog imunog odgovora može doći do razvoja ozbiljnih autoimunih bolesti. Suplement je dodatak ishrani koji koriguje naše greške u ishrani. Ono što zaista koristi su antioksidansi kao što je vitamin C, koji je najbolje uzimati prirodni, te u ishrani povećati unos namirnica koje ga sadrže (narandža, limun, grejpfrut, kivi, bobičasto voće, brokoli, karfiol, špinat, kupus, crvena i zelena paprika…). Svakako je neophodno da se prethodno konsultujete sa svojim ljekarom i farmaceutom.

Med, grinje i ljekovito bilje

Pacijenti, veoma često pogrešno misle da ne treba da jedu med ako su alergični na polen. Treba razdvojiti da polen i med nije isto. Ljudi koji su alergični na ambroziju mogu imati vrlo jaku alergijsku reakciju ako koriste kamilicu. Treba jesti jabuke koje imaju koristan efekat. Kopriva ima veliki broj korisnih svojstava, bitno je napomenuti da se korjen kuha, a da listove ne treba kuhati jer se kuhanjem aktivne komponente razaraju. Bijeli luk također treba uzimati u ishrani. Eterična ulja pozitivno djeluju kod osoba koje su alergične, dozvoljena je njihova primjena iako pacijent ima alergiju. Sva eterična ulja se mogu koristiti, osim kamilice.

Preporučuje se da se iz stana izbace debeli vuneni tepisi, vuneni prekrivači i perjani jastuci, koji su dom grinjama. Jedino što ubija grinje je suh vazduh, tako da pomažu aparati koji filtriraju vazduh.

Ostali uzročnici

Teški metali, zagađenje, zračenje i drugi štetni faktori mogu biti okidači za pojavu alergije. Plastika predstavlja veliki problem u nastanku alergija i zato je treba izbjegavati. Konzervisanu hranu također treba izbjegavati. Treba koristiti prirodne materijale. Estrogeni su značajni u nastanku i pogoršanju alergija, što kod trudnica dovodi do pogoršanje astme i drugih alergija. Ukoliko u ishrani nema dovoljno cinka, njegovo mjesto zauzmu teški metali. Kada jednom uđu u organizam oni praktično ne izlaze i okidači su velikog broja oboljenja, alergija i karcinoma. Treba češće konzumirati cveklu i žaru, a silicijuma, koji izvlači aluminijum, ima u salati.