Kako spriječiti?

autor: Dr A. Milićević

Kao prevencija svima se savjetuje postepeno izlaganje suncu, više puta dnevno u kraćim intervalima i posle 17 sati, da bi se koža privikla na sunce

Ljeto je period kada treba obratiti pažnju na alergiju na sunce koja se može javiti i kod odraslih i kod djece. Alergija na sunce je fotodermatoza uzrokovana prije svega UV-B ali i UV-A zračenjem. Posljedica je promjene struktura proteina u koži.

Kod koga se javlja? Uobičajena je kod ljudi ili djece koji imaju slabiji imuni sistem, odnosno  njihov imuni sistem intenzivnije reaguje na sunčevu svjetlost. Dijelovi tijela koji su najviše izloženi suncu su ruke, noge, glava i vrat.

Kako da prepoznamo simptome? Pojavljuju se na koži i nisu opasni po život, ali mogu biti veoma neprijatni i bolni. Alergija na sunce ne izaziva nikakve vrste respiratornih manifestacija bolesti poput gušenja, niti ostavlja trajne posljedice. Alergijska reakcija se najčešće javlja u večernjim satima, nakon cjelodnevnog izlaganja suncu.

Koji su najčešći simptomi? Crvenilo, svrab, osip. Početnu reakciju kože obično prati otvrdnuće tog dijela kože koji je zahvaćen, zatim se javlja svrab, a ako se ništa ne poduzme, promjena se obično povlači sama od sebe za nekoliko dana. Također se može pojaviti i Solarna urtikarija – osip koji izbija samo nekoliko minuta nakon izlaganja suncu. To je rijetko stanje i traje od 30 minuta pa čak i do dva dana. Kod djece može da izazove neki vid groznice, glavobolje ili povraćanje. Osip na dječijoj koži najčešće izbija kao posljedica vlage i vrućine. Takav osip nije karakterističan samo za malu djecu već se može javiti i u odrasloj dobi. U rijetkim slučajevima mogu da se pojave i plikovi.

Koji su uzroci nastanka? Alergija na sunce će se prvenstveno javiti kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu vrstu osjetljivosti kože. Osim genetske predispozicije, osjetljivost na sunce se može pojaviti i kao posljedica korištenja nekih lekova za koje kažemo da su fotosenzitivni (neki antibiotici, lekovi protiv gljivica, diuretici, antidepresivi itd). Korištenje nekog hemijskog sredstva koje je prethodno nanijeto na kožu kao što su neke kreme, šamponi, kupke ili sapuni, također može dovesti do pretjerane osjetljivosti kože, te izazvati alergijsku reakciju na koži nakon sunčanja. Posebno su osjetljive osobe koje boluju od autoimunih bolesti i bolesti bubrega. Učestalije kod osoba svjetlije puti.

Kakav uticaj ima ozonski omotač? Svakako treba pomenuti i ozonski omotač koji je filter i selektivno propušta određene vrste zraka, koji je uslovio da se razviju živa bića čija koža je adaptirana na one zrake koji su bili prisutni na površini Zemlje. Kada je došlo do oštećenja ozonskog omotača, na površinu Zemlje su prodrli i zraci na koje naša koža nije naviknuta. Ovi zraci su prejaki za našu kožu, pa je lako mogu oštetiti. Iz tog razloga sve više ljudi dobija alergiju na sunce.

Kako možemo pomoći sebi? Fotodermatozu uzrokovanu, prije svega, UV-B ali i UV-A zračenjem možemo blokirati pomoću većine krema za sunčanje. Ljudima sa tim problemom savjetuje se da prije letnje sezone (ako to nisu već uradili), pomoću testova kod dermatologa ili alergologa, utvrde u kojoj mjeri je njihova koža osjetljiva. Kao prevencija svima se savjetuje postepeno izlaganje suncu, više puta dnevno u kraćim intervalima i posle 17 sati, da bi se koža privikla na sunce. Izbjegavanje nošenja tamne, sintetičke ili pretjerano uske odjeće koja će spriječiti »disanje« vaše kože. Treba znati da ako ste obučeni to ne znači da kožu ispod odjeće ne treba namazati kremom sa zaštitnim faktorom.

Može li nam pomoći ishrana? Kad govorimo o alergiji na sunce, kalcij je nezaobilazan – većina ljudi sa ustanovljenom fotodermatozom nema dovoljnu količinu ovog važnog minerala u tijelu. U terapiji svih tipova alergija koristi se kalcij, jer on reguliše propustljivost krvnih sudova i tako ublažava alergijsku reakciju. Uz kalcij, preporučuje se i vitamin C, jer vrlo efikasno smanjuje nivo histamina, koga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju. Vitamin C može da smanji lučenje histamina za čak 30 posto, dok kalcij stabilizuje rezervne ćelije histamina i tako smanjuje lučenje tog hormona koji uzrokuje svrab. U nekim slučajevima teških fotodermatoza pomaže beta-karoten, prirodan izvor vitamina A, koji pronalazimo u narandžastom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija.

Kako nam koriste zaštitne kreme? Svima koji su alergični na sunce se preporučuje krema sa jakim zaštitni faktorom. Preporuka je posavjetovati se sa alergologom ili dermatologom prije kupovine kreme, budući da neke sadrže supstance koje mogu pojačati osjetljivost kože. U zavisnosti od toga koliko su jake alergijske reakcije, ljekar može prepisati lekove koji će pomoći da ublaže ili da se izbjegnu neprijatni simptomi kao posljedica alergije na sunce.

Kada se obratiti ljekaru? Ako su zahvaćene velike površine kože, ukoliko se pojave sitna tačkasta krvarenja po koži (petehije), ako se pojavi osjećaj oticanja usana, jezika, produženo loše opće stanje. Alergija na sunce, ukoliko se pojavi u blagom obliku, može se ublažavati stavljanjem hladnih obloga na zahvaćeno mjesto i obavezno izbjegavanjem sunca pa i visokih temperatura narednih nekoliko dana dok se alergija u potpunosti ne povuče. Burne alergijske reakcije zahtijevat će pregled dermatologa ili alergologa, a u određenim situacijama po njihovom savjetu i upotrebu lekova kao što su: antihistaminici, kortikosteroidi ili fototerapija.