Terapija iz prirode

N. Filipović

Za razliku od „klasičnih” alergija, koje uzrokuju grinje, polen, neke namirnice i drugi alergeni, alergija na zimu predstavlja reakciju na hladnoću. Stručnjaci kažu da je u zimsko doba češća od respiratornih infekcija poput prehlada i gripa, kao i da od nekog oblika alergije na hladnoću pati čak oko 70 posto ljudi starijih od 25 godina. Alergija na zimu javlja se u više oblika i ima različite simptome. Test na hladnoću obično se radi tako što se kocka leda fiksira gazom na podlakticu i drži 15 minuta. Ukoliko je osoba alergična na hladnoću, na mjestu kontakta javiće se crvenilo, osip, otok ili svrab. U rjeđim slučajevima reakcija može da se javi i na drugim dijelovima tijela, pa se preporučuje oprez prilikom testiranja.

Zimska koprivnjača: Izaziva je kontakt sa hladnim predmetima, vodom, vazduhom, snijegom. Vrlo brzo se javlja crvenilo, osip koji svrbi, a mogu da se pojave i plikovi, najčešće na licu i rukama, jer su ovi dijelovi tijela najmanje zaštićeni od hladnoće. U težim slučajevima može da dođe i do oticanja, smetnji prilikom disanja, pa je u tom slučaju potrebna hitna ljekarska intervencija.

Zimski dermatitis: Manifestuje se suhom kožom, perutanjem, crvenilom, svrabom. U prevenciji i saniranju zimskog dermatitisa pomaže nanošenje hidratantnih krema prije izlaganja hladnoći, te mazanje kože maslinovim ili nekim drugim uljem.

Zimski rinitis: Simptomi zimskog rinitisa su kihanje, kašljanje i curenje sekreta iz nosa, koji prestaju čim osoba alergična na hladnoću uđe u toplu prostoriju.

Zimski konjuktivitis: Manifestuje se svrabom oka, crvenilom i suzenjem prilikom kontakta sa hladnim vazduhom ili tokom lošeg vremena (snijeg, vjetar, kiša). Razgovarajte sa očnim ljekarom ili farmaceutom o tome koje kapi za oči bi vam pomogle. Ako je napolju vijavica, koristite ski naočale.

U većini slučajeva alergijske reakcije na hladnoću nisu opasne i prestaju relativno brzo, čim se alergična osoba utopli i nađe u zagrijanom prostoru. Alergija na hladnoću ne bi trebalo da nas sprječava da neko vrijeme provedemo napolju niti da nas navede da djeci uskratimo zimske radosti poput grudvanja i sankanja. Dovoljno je, koliko je to moguće, izbjegavati boravak na otvorenom kada je najhladnije (rano ujutru i kasno uveče), dobro se utopliti, a glavu i ruke zaštititi toplim šalom, kapom i rukavicama.

U prevenciji i ublažavanju alergijskih tegoba koje izaziva hladnoća pomaže i zdrava ishrana, bogata vitaminima i mineralima (salate i supe od povrća, koštunjavi plodovi, sokovi od svježeg voća, mliječni proizvodi, riba i piletina), ali i suplementacija vitaminom C i mineralima, što sve zajedno podiže imunitet i prirodnu odbranu našeg organizma od spoljašnih uticaja.